Očekuje se da bi kamata do kraja 2016. godine trebala iznositi 1,375 posto.
Ulagači će 'otići' u SAD
Takva odluka imat će posljedice, i to ne samo za američko gospodarstvo, već i za Europu, Aziju i zemlje u tranziciji. Za razliku od SAD-a, Europska središnja banka (ESB) će još dugo, dugo vremena nastaviti provoditi politiku gotovo nulte kamatne stope. I to zbog toga što se šef ESB-a Mario Draghi još uvijek marljivo bori protiv navodne opasnosti od deflacije u Europi, te zbog toga što je gospodarski rast u Europi previše slabašan da bi ga ugrozilo povećanje kamatne stope.
Ovaj potez će gotovo sigurno za posljedicu imati privlačenje ulagača u SAD, što znači manju spremnost ulaganja u Stari kontinent
Povećanjem kamata, euro je počeo gubiti na vrijednosti. Od slabog eura profitiraju svi europski izvoznici koji svoje proizvode prodaju u zemljama koje koriste dolar u poslovanju – zato što su ti proizvodi onda jeftiniji. I to ne samo u SAD-u, već i u Aziji, gdje se u prekograničnoj trgovini također obračunava u dolarima.
Europa će 'uvoziti' inflaciju?
Ovisno o inflaciji i u idućim se godinama očekuje daljnji blagi rast kamatnih stopa. Tržište je na ovakav potez Američke središnje banke bilo spremno pa se prognozira rast dionica, a dolar je ostao stabilan. No pitanje je kako će reagirati gospodarstvo Europske unije s gospodarskim rastom tek malo većim od nule i eurom na gotovo najnižoj razini u odnosu na dolar u posljednjih deset godina. Ako Američka središnja banka naznači daljnji rast kamatnih stopa, iduće godine može se očekivati i daljnji pad eura, prenosi HRT.
Očekuje se da će američke mjere dovesti do porasta cijena nafte i plina, koje su se trenutačno na rekordno niskim razinama. Najveći je razlog za zabrinutost u Europi činjenica da će porast kamatnih stopa pogoditi zemlje u razvoju, među kojima je i Hrvatska, čija tržišta pokrivaju četvrtinu vanjskotrgovinske razmjene Europske unije.
CNN/ Danas.hr
