Podaci Financijske agencije, publicirani u sklopu analize Mirka Grubišića, ne raspolaže podacima o svim nepodmirenim dospjelim obvezama poslovnih subjekata tako da je potpuna nepoznanica koliko stvarno iznosi nelikvidnost hrvatskog gospodarstva.
Grubišić upozorava na sindrom nepotpunih podataka o razmjerima nelikvidnosti ili drugim riječima na potencijalno mnogo veći broj insolventnih tvrtki s ili bez zaposlenih, piše Poslovni dnevnik.
arti-201007120809006U posljednjem broju stručnog časopisa "Računovodstvo i financije" Grubišić potvrđuje da su Finini podaci nepotpuni, a razlog je, kako objašnjava, što poslovni subjekti nisu dužni podnositi naloge za plaćanja ako na svojim računima u bilanci nemaju pokrića za njihovi naplatu, a iznimka su samo obveze za plaćanje poreza i doprinosa.
"Vrlo su rijetki slučajevi da dužnici podnose naloge za podmirenje svojih drugih dospjelih nepodmirenih obveza jer ne žele sami blokirati svoj račun i time dovesti u pitanje isplatu plaća ili nekih drugih svojih obveza kojima daju prioritet", smatra Grubišić.
Ukupni prihod poduzetnika koji nikog ne zapošljavaju, a među kojima su i mnoge tzv. fantomske tvrtke, u 2009. je iznosio 12,5 milijardi kuna, dok je gubitak nakon oporezivanja bio 2,7 milijarde kuna.
Od 2002. povećava se broj poduzetnika bez zaposlenih, pa danas gotovo svaki treći poduzetnik u Hrvatsko nikog ne zapošljava. Bujanje takvih tvrtki započinje 2002., kada ih je bilo 13.225 i imali su udjel od 21 posto u ukupnom broju poduzetnika.
U 2009. njihov je broj narastao na 27 tisuća i tržišni udjel iznosi 30 posto. To ne znači samo da gotovo svaki treći poduzetnik danas nije zainteresiran zaposliti nikoga, nego je upravo iz te grupe poduzetnika generirano čak 64,9 posto ukupnih nepodmirenih dospjelih obveza.
Prethodni članci:
arti-201007120809006 arti-201007060064006 arti-201007060765006
