Najjače domaće banke zaradile puno više nego lani

Privredna banka ostvarila je u devet ovogodišnjih mjeseci 767,5 milijuna kuna dobiti, čak oko 200 milijuna kuna više nego lani u istom razdoblju.

31.10.2011.
14:02
VOYO logo

Zagrebačka banka ostvarila je u devet mjeseci neto dobit od visokih milijardu kuna što je također nešto više od 200 tisuća u odnosu na isto razdoblje lani. To pokazuje kako kriza, koja se u bankarskom sektoru osjeća kroz sve veću razinu nenaplaćenih kredita, pa stoga i potrebnih većih rezervacija, ipak nije uzdrmala njihovo poslovanje. A veća dobit rezultat je većih prihoda od kamata, jer je povećano kreditiranje, ali ne i prevelika potreba izdvajanja novca u rezervacije jer su mnogi krediti prebačeni u dugoročne ili su bolje osigurani. No, to je podatak za samo dvije najveće banke na tržištu, koje kao i sve ostale velike banke imaju lakši pristup dugoročnim izvorima financiranja i disperziji rizika.

Veći problemi sigurno će se osjetiti kod malih i srednjih banaka"Veći problemi sigurno će se osjetiti kod malih i srednjih banaka", smatra analitičar Damir Novotny. Viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže kako treba pričekati kraj godine jer devet mjeseci nije realan pokazatelj s obzirom na to da su mnoge banke zaradile zbog, primjerice, turizma i mjenjačkih poslova koji su im donijeli ekstra prihode, a da tek na kraju godine slijedi čišćenje, čija će slika ovisiti o stanju u cijelom gospodarstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nisu rasle kamate, ali je poraslo kreditiranje

Najveći rast te dvije banke imale su od kamatnih prihoda – Zaba za čak 361 milijun kuna, a PBZ za oko 250 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani. No dok je PBZ imao veće prihode od provizija i naknada, u Zabi su one smanjene. Iako kamate nisu ove godine rasle, poraslo je kreditiranje, prije svega tvrtkama. Primjerice, u Zabi krediti su veći u devet mjeseci 4,3 posto. Velike banke imaju i bolje instrumente osiguranja kroz police osiguranja ili kolateral kao što je nekretnina. Osim toga, i veća izloženost kreditiranju državi automatski svrstava te kredite u nerizične. "Zbog toga velike banke i nemaju veće potrebe izdvajanja posebnih sredstava u rezervacije, a male i srednje da, jer nemaju prevelik izbor dogovora s klijentom. Osim toga, velike banke imaju razvijenije kartičarsko poslovanje uz pomoć kojeg se mogu odobravati krediti uz znatno veće kamate od prosječnih na tržištu, iznad 10 posto", objašnjava Novotny.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
gospodin savršeni aus
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo