Petina najbolje plaćenih Hrvata zarađuje čak pet puta više od petine onih s najmanjim primanjima! Zabrinjavajući je to podatak koji se nalazi u analizi o dohodovnoj nejednakosti u EU za 2016. godinu, a prema kojoj je Hrvatska na sredini ljestvice. Istaknuta petina pritom je imala 5,2 puta veća primanja od petine onih koji su po prihodima na dnu društvene ljestvice.
Dakako riječ je o uprosječenim primanjima za pojedine dohodovne skupine jer su pojedinačne razlike u dohocima daleko veće.
Ipak, stručnjaci tvrde da je stvaran socijalni jaz u Hrvatskoj vjerojatno i gori, jer su podaci koje Eurostat uzima oni službeno objavljeni. Prema mišljenju Željka Lovrinčevića da bi se dobili točni podaci osim mirovina, plaća i socijalnih transfera trebalo bi uključiti i nekretnine, nasljedstvo ili vrijednosne papire.
Pitanje imovine
"Kod nas postoje i vrlo bogati ljudi koji su prijavljeni na minimalac ili na malu plaću, dok istodobno imaju veliku imovinu. U nas je izražen taj nesrazmjer između dohodaka i imovine. I dok je jaz u dohocima još donekle razumljiv, s obzirom da živimo u kapitalizmu, te ne očekujem da će se dalje značajnije povećavati, bojim se da će nesrazmjer u imovini nastaviti rasti", prokomentirao je Lovrinčević za Jutarnji list.
Njegovo mišljenje o nerealnim podacima dijeli i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji ističe da statistika brojna primanja ni ne registrira.
"Što je s bonusima, dividendama i sličnim primanjima? Dohodak najbolje plaćenih ne čini samo njihova službeno iskazana plaća, koja je, sama po sebi, velika", kaže sindikalist.
Najmanja i najveća primanja
Kao najbolje plaćena zanimanja pritom Sever navodi menadžere, kao i zaposlenike u pojedinim sektorima, poput IT-a i financija, dok smatra da su najslabije plaćeni radnici u drvnoj, tekstilnoj, kožarskoj insutriji te zaštitarskim službama.
U kategoriju građana s najmanjim primanjima svakako ulazi i najveći dio umirovljenika, kao i mnogi radnici koji rade na studentske ugovore, te agencijski radnici. Konačno, u tu kategoriju ulaze i radnici koji se zapošljavaju samo na određeno vrijeme.
Lovrinović također upozorava da su primanja u privatnom sektoru manja i da su brojni ljudi prijavljeni na minimalac. Ipak, dodaje, problemi socijalne nejednakosti prisutni su diljem Europe. Štoviše, postali su i jedna od glavnih tema u politici EU-a, budući da nitko ne žele da ti problemi eskaliraju.
"Bogatije zemlje imaju i uspješniju socijalnu politiku. Među instrumentima koje te zemlje koriste su i porez na imovinu i progresivni porez na nasljedstvo", poručuje Lovrinčević.
Prema podacima Eurostata, najveće razlike u primanjima su zabilježene u Bugarskoj, Litivi i Rumunjskoj, a najmanje u Češkoj, Sloveniji i Slovačkoj.
