Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Najagresivniji potez Europske središnje banke dosad: Kreće golemi otkup državnih obveznica

Euro je pao na najnižu vrijednost u posljednjih 11 godina nakon što je Eurospska središnja banka objavila odluku o 19-mjesečnom programu otkupa državnih obveznica.

U najagresivnijem koraku dosad, Europska središnja banka u četvrtak je dogovorila otkup državnih obveznica u vrijednosti od 60 milijardi eura mjesečno kako bi se održale niske kamatne stope i upumpao novac u bankarski sustav.

Kupovanje obveznica trebalo bi osigurati niske kamatne stope, napuniti banke gotovinom i potaknuti potrošače i poslovne subjekte na što veća zaduđenja, kako bi se ojačala ekonomija. Također, ovime bi se trebala sniziti vrijednost eura kako bi se podigao europski izvoz. Slični potezi već su viđeni u SAD-u, Velikoj Britaniji i Japanu.

Kako javlja AP, tijekom 19-mjesečnog programa koji počinje u ožujku otkupit će se obveznice u vrijednosti od 1,1 bilijun eura.

Europska središnja banka ima mala, ali djelotvorna sredstva u rukama. Njezin predsjednik redovito poseže za nekima od tih sredstava. No, Mario Draghi je već iskušao gotovo sva ta sredstva. S njihovim učinkom još nije zadovoljan. Diskontne kamate je već spustio gotovo na nulu. Krediti su time postali jeftiniji, ali gospodarstvo u euro-zoni nije pokrenuto kako se priželjkivalo. Draghi je uveo i kaznene kamate za banke kako one novac ne bi deponirale u ESB-u. Ali, to nije dovelo do osjetnog povećavanja obujma odobrenih kredita. Sad on poseže za posljednjim sredstvom: kupovanjem državnih obveznica u velikom obujmu.

Uzor je Amerika

Po uzoru na američku središnju banku Fed Europska središnja banka želi osigurati puno novca za kupovinu državnih obveznica s fiksnim kamatama. Većina članova Direktorija i Vijeća ESB-a to podržava.

Draghi, nekoć menadžer u investicijskom poduzeću Goldman Sachs, slijedi dva cilja: prvo, s toliko puno novca želi se suprotstaviti niskoj inflaciji. U usporedbi sa stanjem prije godinu dana cijene su pale za 0,2 posto (stanje prosinac 2014.) i Draghi se pribojava deflacije. To bi moglo dovesti do spirale daljnjeg pada cijena i daljnjeg smanjenja potražnje. A cilj je da rast cijena dosegne dva posto kako bi konjunktura u kriznim državama na jugu Europe dobila impuls.

Posljednji potez

Njemački institut za gospodarska istraživanja DIW podupire namjere ESB-a. Predsjednik instituta Marcel Fratzscher u razgovoru za Deutsche Welle kaže da ESB mora povući možda svoj posljednji potez, zato što više “ne može djelovati preko dodatnih kredita bankama, jer su banke dobile više nego dovoljno kredita od ESB-a”.

Njemačke udruge banaka su nasuprot tomu su sumnjičave: “ESB ispucava prerano svoje posljednji streljivo. Instrument otkupa državnih obveznica trebao bi biti upotrebljavan isključivo u gospodarskim krizama.”

Činjenica je da banke stvarno u međuvremenu daju više kredita. Potražnja poduzeća za kreditima porasla je jače nego ikad u posljednje četiri godine, pokazalo je ispitivanje ESB-a u kojem je sudjelovalo 137 banaka. Volker Hofmann iz Savezne udruge njemačkih banaka (BdB) strahuje od novih mjehura od sapunice, primjerice na tržištu nekretnina. “To smo već vidjeli u SAD-u, i tada je razlog bio vrlo ekspanzivna politika središnje banke”, kaže Hofmann.

U opticaju više od 500 milijardi eura

Promatrači tržišta očekuju da će za kupovinu državnih obveznica biti stavljeno na raspolaganje 500 milijardi eura, možda i jedan bilijun. Novac Europska središnja banka može sama tiskati. Komercijalne banke bi se tako mogle osloboditi vrijednosnih papira i kapitalom koji bi tako bio oslobođen davati kredite poduzećima, koja bi taj novac investirala. Osim toga ESB bi mogao upotrijebiti dodatnih 250 milijarda eura kako bi otkupio vrijednosne papire od poduzeća.

Mario Draghi očito više ne želi čekati. A upravo to mu preporučuju neki stručnjaci koji ne vide razloga za brzo djelovanje. Na prošloj sjednici ESB-a u prosincu Draghi je izjavio: “Ako bi postalo nužno poduzeti nešto protiv trajno niske inflacije, onda je Vijeće jednoglasno spremno posegnuti za dodatnim nekonvencionalnim mjerama, u sklopu svoga mandata.”
Pod nekonvencionalnim mjerama se misli na otkup državnih obveznica. ESB će, dakle, djelovati.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr