Sustav koji je trebao donijeti rješenja vezana uz odlaganje ambalažnog otpada nije kvalitetan i treba ga mijenjati, smatraju poduzetnici.

Unatoč petogodišnjem postojanju Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, još ne postoji organizirano skupljanje ostalih polimernih materijala, višeslojne kartonske ambalaže, pa čak i staklene, a sve s izlikom da su spremnici devastirani. No, proizvođači i uvoznici uredno plaćaju i za taj otpad naknadu odlaganja u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, piše Poslovni dnevnik.

Postojeći sustav u Hrvatskoj ne odgovara ni načelima direktiva EU o ambalaži, koje nalažu da se osiguraju baze podataka o ambalaži i ambalažnom otpadu uspostavljene na usklađenoj osnovi tako da se može pratiti provedba ciljeva. U Hrvatskoj, naime, dosad nisu objavljeni podaci po vrstama ambalaže stavljene na tržište niti su u Narodnim novinama objavljeni ciljevi sustava, odnosno podaci o tome koliko se te ambalaže mora skupiti i reciklirati u tekućoj godini. Izostali su i pokazatelji potrebni za bilanciranje jer ne postoji informacijski sustav koji bi dao pregled ulaznih podataka, nego samo izlaznih u vidu skupljene količine ambalaže. Upravo zbog svega navedenog s pokrenutim se sustavom ne može hvaliti.

No, Poslovni dnevnik piše kako su podaci o njegovoj kriminalnoj pozadini poprilično jasni. List navodi kako nije jasno da je u prvih devet mjeseci 2006. u RH prikupljeno 472 milijuna boca, a da bi podatak za cijelu godinu na kraju bio čak 972 milijuna boca. Zbog velikog broja skupljenih boca u posljednjem tromjesečju, list navodi kako je vjerojatno krenuo organizirani šverc, koji je nastavljen 2007., te tako ukupno donio više od pola milijarde kuna kriminalne zarade. Tek je u 2008. Fond uspostavio kontrolu kroz kodirane vreće.

Hrvatski sustav dosad nije preslikala niti jedna zemlja. Upravo stoga poduzetnici postavljaju pitanje hoće li Vlada u dijalogu s gospodarstvom pokrenuti izmjene tog sustava, navodi Poslovni.

arti-201011250158006