Koliko je s donio dobra, toliko je s njim stiglo i mnoštvo novih problema na koje se u startu nije računalo, a na terenu prouzročuju goleme probleme - mogao bi glasiti sažetak Zaključka o iskustvima sa Zakonom o javnoj nabavi, koji je, prema mišljenju mnogih, postao generator nelikvidnosti i novi rušitelj tržišta.
Na nedavnom HUP-ovom radnom ručku na kojem se govorilo o javnoj nabavi mogao se čuti podatak kako država kroz javnu nabavu godišnje nabavlja roba i usluga u vrijednosti od čak 40 milijardi kuna te kako se približno osam milijardi tog iznosa, ili oko 20 posto, potroši na nedovoljno transparentan način, na što je upozorila i Europska komisija. Hrvatski poslodavci oštro su osudili i dio koji se odnosi na najniže cijene, a zahvaljujući čemu su mnoge tvrtke u javnu nabavu ušle s dampinškim cijenama i zbog kojeg su mnogi projekti ostali nezavršeni, piše Glas Slavonije.
Smatraju da je krajnji čas za promjenu Zakona o javnoj nabavi, te treba uvesti nove kriterije koji bi zaštitili prije svega domaće gospodarstvo i spriječili urušavanje tržišta.
Žalbe koče investicije
I u slavonsko-baranjskim jedinicama lokalne samouprave nisu zadovoljni spomenutim zakonom.
"Ured javne nabave praktički usvaja sve žalbe, ne ulazeći u detalje zašto je nečija ponuda usvojena, a druge nije, a žalbe koče izvođenje određenih investicija, koče naručitelja radova ili opreme. Tom uredu naručitelj je praktički uvijek kriv, a vrlo rijetko odbijaju se žalbe onog koji se žali na postupak javne nabave. Naručitelju nije samo cijena kriterij za odabir neke ponude, nego i reference ponuditelja, iskustvo, ozbiljnost, stručnost i drugo", kaže gradonačelnik Đakova Zoran Vinković.
Cijena najbitnija
Domagoj Centner, voditelj Odsjeka za nabavu pri vukovarskom Odjelu za financije, navodi i kako se većina naručitelja odlučuje za kriterij najniže cijene, pa se i u gradskoj službi time rukovode uz, naravno, ispunjavanje svih ostalih uvjeta iz nadmetanja.
"Međutim, često se događa da ponuditelji ne zadovoljavaju sve uvjete iz nadmetanja pa ne bude odabrana najjeftinija ponuda. Mislim da bi se kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude trebali što jasnije definirati u tom zakonu, pa bi se vjerojatno i više primjenjivali. Novim izmjenama i dopunama toga zakona vjerojatno će se ići u tom smjeru", kazuje Centner.
