Na listi dužnika ima 125 tisuća imena!

Samo u prvoj površnoj provjeri Porezna uprava je kod gotovo tisuću građana primijetila kupnju nekretnina i dionica, često i milijunske vrijednosti, koje višestruko prelaze njihovu zaradu.

7.3.2012.
6:56
VOYO logo

Porezna uprava registrirala je i stotine građana koji prijavljuju minimalnu ili prosječnu mjesečnu zaradu, ali su stekli i po nekoliko stanova i pokretnina čije vrijednosti prelaze stotine tisuća eura.

Ukoliko ne uspiju objasniti i dokazati odakle im novac za kupnju zemljišta ili primjerice dionica vrijednih sto tisuća eura, Porezna uprava može im, ali samo za razdoblje u kojem nije nastupila zastara, obračunati porez na dohodak i sve doprinose. Prvi je cilj, ističu sugovornici Novog listaiz Porezne uprave, naplatiti utajeni porez, a dokazivanje toga da su imovinu stekli na nezakonit način, pa čak i kaznenim djelom, nije na Poreznoj upravi nego na sudovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz utjerivanje poreza od onih čije kartice sugeriraju da su sirotinja, a imovina govori suprotno, Ministarstvo financija priprema i promjene zakona kako bi objavilo popis poduzeća i građana koji porez nisu utajili, priznaju svoju obvezu državi, ali je godinama nisu podmirili.

Deset godina zatvora

Tako će, kad su dužnici u pitanju, otkrivanje njihovih poreznih obveza državi prestati biti porezna tajna, a Ministarstvo bi već ovog proljeća moglo objaviti listu od 125 tisuća dužnika. Na njoj će biti najviše 80 tisuća građana, koji državi na ime poreza i doprinosa duguju pojedinačno više od 10 tisuća kuna. Svoja imena tamo će pronaći i 31 tisuća obrtnika, a prag za objavu njihovih imena je dug državi od 50 tisuća kuna. Na listi dužnika naći će se i 14 tisuća poduzeća, odnosno sva ona čiji je dug na ime PDV-a, poreza na dobit i dohodak, te doprinosa veći od 100 tisuća kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukoliko u Poreznoj upravi ne budu uspješni u naknadnom obračunu poreza, uvijek mogu za spomenute slučajeve pisati i prijave za utaju poreza, što je kazneno djelo. Tako se oni koji daju lažne podatke o prihodima kako bi izbjegli plaćanje obveza državi u iznosima većim od 10 tisuća kuna mogu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Zakon kaže i da za štetu "velikih razmjera", koja je prouzročena s ciljem, ali ne precizira koliko je to novca, počinitelju prijeti kazna od tri do 10 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo