Ta je priča mnogima poznata, pa se često može čuti kako netko ne želi podignuti novac s tekućeg računa na određenom bankomatu jer nema maestro karticu tekućeg računa te banke. Pravilo je vrlo jednostavno. Banke ne naplaćuju naknadu za podizanje gotovine sa svojih bankomata s njihovom karticom tekućeg računa.
No, ako je riječ o bankomatu druge banke, naknada za podizanje gotovine s maestro karticom naplatit će se od 10 kuna (jedan posto iznosa transakcije do 2 posto) ili najmanje 20 kuna. Što bi to pojednostavljeno značilo?
Ako se novac ne podiže s bankomata banke koja je izdala karticu tekućeg računa platit će se, u današnje vrijeme, i ne tako beznačajan iznos. Primjerice, ako se podiže iznos od 100 kuna na bankomatu banke koja nije izdala maestro karticu, naknada može iznositi čak 25 kuna, odnosno najmanje 10 kuna, ovisno o kojoj je banci riječ, piše Vjesnik.
Paketi usluga koje banke nude za određenu mjesečnu naknadu (internetsko bankarstvo, žiro, tekući i devizni račun te kreditne kartice) mogu smanjiti naknade koje pojedinac plaća prilikom podizanja gotovine i na bankomatima banke izdavatelja i na bankomatima drugih banaka. No, o tome se treba dobro informirati.
Što se tiče kreditnih kartica, odnosno kartica s odgodom plaćanja, podizanje gotovine i s tim karticama također iziskuje plaćanje naknade, a naknade su više nego kod kartica vezanih uz tekuće račune. Naknade se kreću ovisno o banci, od 2,5 posto od iznosa koji se podiže odnosno najmanje 20 kuna, do 3,5 posto iznosa transakcije (minimalno 35 kuna).
Iz tvrtke MBU koja se bavi kartičnim procesiranjem (23 banke u Hrvatskoj), a u većinskom je vlasništvu Erste banke, objašnjavaju kako je naknada za podizanje gotovine s bankomata, koju banka naplaćuje klijentu, odluka i dio poslovne politike svake banke neovisno o tome nalazi li se bankomat na kojem se podiže gotovina u inozemstvu ili ne. Dakle, ovakve odluke u pravilu nisu povezane s domaćim ili inozemnim tržištem, već s poslovnom politikom banke.
Kod podizanja gotovine kreditnim karticama važno je reći da one nisu primarno namijenjene podizanju gotovine, iako je korisnicima omogućena i ta opcija. Zato su i naknade za podizanje gotovine kreditnom karticom više od onih za podizanje debitnom karticom, tumače u toj tvrtki.
U MBU-u, ali i u svim većim bankama i kartičarskim kućama, ističu da se podizanje gotovine na bankomatu kreditnim karticama smatra zapravo vrstom kredita, te upravo zato klijentu i naplaćuju određenu jednokratnu proviziju za podignut novac. Provizija se klijentu naplaćuje u obliku fiksne naknade, postotka iznosa transakcije ili kombinacije navedenog.
Što se tiče naknade za podizanje gotovine na bankomatima putem American Express kartica, u PBZ Cardu ističu da ona iznosi 4,5 posto, odnosno minimalno 30 kuna. Dodaju da Amex kartice nisu bankovne kartice, te su namijenjene prije svega za kupnju na prodajnim mjestima. Prilikom podizanja gotovine Diners Club karticom naplaćuje se naknada u visini 5,9 posto, odnosno minimalno 30 kuna, piše Vjesnik.
Podizanje gotovine kreditnim i karticama s odgodom plaćanja na drugim bankomatima Splitska banka: 3,5 posto iznosa transakcije, najmanje 35 kuna Hypo: 2,5 posto, najmanje 30 kuna RBA: 3 posto, najmanje 20 kuna Erste: 2,5 posto, najmanje 20 kuna PBZ: 2,5 posto, najmanje 30 kuna Zaba: 4,5 posto, najmanje 20 kuna
Naknade za podizanje gotovine karticom tekućeg računa Splitska banka: 2 posto iznosa transakcije ili najmanje 25 kuna Erste: 10 kuna + 0,30 posto iznosa transakcije Hypo: 1,5 posto iznosa ili najmanje 1,5 eura RBA: 1,5 posto iznosa, najmanje 10 kuna PBZ: 10 kuna + 0,4 posto iznosa transakcije ZABA: 1 posto ili najmanje 10 kuna
Vezani članci:
arti-201009150203006 arti-201008310876006
