Potražnja za nekretninama je i dalje slaba pa tako i cijene padaju. Lani je prema podacima Hrvatske narodne banke taj pad iznosio između dva i tri posto, a godinu ranije za oko 9 posto, piše Novi list.
Lani je također zabilježen i novi pad iznosa odobrenih stambenih kredita, a razlog su i dalje relativno visoke kamatne stope koje su prema podacima središnje banke dvostruko veće od onih u eurozoni. Naime, nominalna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite s valutnom klauzulom u Hrvatskoj sredinom 2015. prosječno je iznosila 5 posto, dok je u eurozoni bila 2,5 posto.
No, potražnju građana za kreditima i nekretninama mogao bi povećati posljednji potez HNB-a koji bankama omogućava da kod nje dođu do jeftinijih kuna koje će potom moći plasirati građanima. Banke jesu suzdržane, no to bi, uz najavu ministra graditeljstva da vraća kredite u kojima je država bespovratno subvencionirala pola rate kredita kroz prve četiri godine, moglo utjecati na oporavak tržišta.
U 2016. tek blagi oporavak
Ipak, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović kaže se ništa spektakularno neće dogoditi. Tvrdi kako su prijašnje subvencije bile dobre, ali da se nakon onog dobrog što su donijele tržište opet "vratilo u staro korito". Kad je o kreditima riječ, upozorava da su građani, bez obzira na švicarski franak, izgubili povjerenje u banke.
"Ljudi se jako teško odlučuju za kredite, pa bi, ako bi kunski krediti stvarno bili dostupniji i jeftiniji, to sigurno utjecalo da bi se povećao broj tražitelja kredita, odnosno imalo bi utjecaj na tržište, ali ništa spektakularno. Sada dakle na potražnju za kreditima loše utječe gubitak povjerenja i veliki strah od rizika, i to povjerenje treba vratiti", kaže Ranilović za Novi list dodajući na oporavak trenutno utječe stanje u gospodarstvu.
Prema njegovim podacima, lani je prvi put nakon šest godina zabilježen mali rast broja kupoprodajnih transakcija pa se i u ovoj godini očekuje blaga korekcija cijena kvadrata te nešto više transakcija.
