Od izbijanja afere HEP i uhićenja Ivana Mravka, bivšeg predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede, i Ivana Koštana, bivšeg direktora TLM-a, zbog povlaštene cijene struje koju je HEP preko TLM-a osiguravao za mostarski Aluminij, u podtekstu priče stalno je sudbina šibenske Tvornice aluminija.
TLM, kao što je bio slučaj i tijekom njegovih sedam desetljeća postojanja, izravno ovisi o političkoj volji. I sporni ugovor između HEP-a i TLM-a o prodaji električne energije, koji su Mravak i Koštan potpisali 12. travnja 2007. godine, također je blagoslovila politika, piše Slobodna Dalmacija.
Govori se da mu se Mravak najviše opirao i gotovo godinu dana zavlačio TLM s potpisom.
U to je vrijeme TLM bio državna tvrtka koju će konzorcij Adrial kupiti tek potkraj 2007., i to zato što je politička volja bila da Tvornicu preuzme domaći kapital, a ne stranci (litvanski UBIG).
U kontroverznom ugovoru koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008., a trebao završiti 31. prosinca 2011., HEP se obvezao isporučivati TLM-u 100 MWh struje za mostarski Aluminij koji bi Šibeniku, na račun toga, jamčio isporuku između 53-60 tisuća tona sirovog aluminija (blokova i trupaca) godišnje.
Cijena električne energije bila je vezana uz cijenu aluminija na svjetskom tržištu (LME), a izračunavala se po formuli, nalik kemijskoj, Cf = 0,28X Cal/Epa.
Epa je količina električne energije izražene u MWh po toni potrebne za proizvodnju jedne tone aluminija i iznosi fiksno 14,5 MWh po toni. Paralelno s ovim ugovorom, drugi su potpisala TLM-ova društva TLM-TVP, TLM-TPP i TLM d.d., te Mijo Brajković u ime mostarskog Aluminija.
Ma koliko se danas ova dva dokumenta mistificirala, činjenica je da se još 2007. znalo da se preko TLM-a u Mostar distribuira struja po povlaštenoj, nižoj cijeni.
Je li to bio stari Tuđmanov dug Mostaru, u čiju je elektrolizu svojedobno TLM (odnosno Vlada RH), po direktivi prvog hrvatskog predsjednika, investirao 18,6 milijuna njemačkih maraka kako bi imao osiguranu stabilnu opskrbu sirovinom iz Aluminija, koja se prodavala TLM-u po tržišnim cijenama? Ili su se, na temelju tih činjenica i okolnosti, neki ljudi u HEP-u zaigrali?
No, da je tada država investirala u šibensku elektrolizu, pogođenu neprijateljskom raketom 1991., do spornog aranžmana s Mostarom nikad ne bi došlo.
Ovako, ta je investicija u Aluminij pretvorena u TLM-ov vlasnički ulog od 12 posto, koji, međutim, nije bio predmet privatizacije, pa je danas hrvatska država suvlasnik mostarske tvornice. Iz krugova bliskih upravi TLM-a upozoravaju na činjenicu da je u trenutku potpisivanja inkriminiranog ugovora cijena aluminija na Londonskoj burzi bila 2080 eura za tonu, dok je megavatsat struje stajao 40 eura, piše Slobodna Dalmacija.
Prethodni članci:
arti-201005100013006 arti-201005080245006 arti-201005070056006 arti-201005070867006
