Može li Hrvatska pokriti dug prodajom otoka?

Koliko je realna ideja da se Hrvatska povede za primjerom Italije i posegne za rasprodajom nacionalnog blaga – otoka?

12.7.2010.
12:52
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Kad bi se Vlada i odlučila na prodaju otoka, mogla bi, naravno, prodavati samo one otoke koji su u njenom vlasništvu. Za početak, morala bi točno utvrditi koliko otoka ima u vlasništvu, a to u Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te u Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom još ne znaju.

arti-201007050511006Potom bi, piše Slobodna Dalmacija, morali mijenjati zakonske odredbe o pomorskom dobru, što bi imalo dalekosežne posljedice i na obalno područje. Postoji i mogućnost prodaje zemljišta na otoku s iznimkom pomorskog dobra, koje se može davati u koncesiju, no tada bi valjalo požuriti s utvrđivanjem granica pomorskog dobra, što nije urađeno na većini otoka.

Budući da za eventualnu prodaju otoka i otočića valja privući kupce, Vlada bi morala posegnuti i za izmjenom Uredbe o zaštiti obalnog pojasa, kojoj je, pak, namjera očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom ponajprije u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, bez planiranja građevinskih područja. Kvaka i jest u 'građevinskim područjima', koja su mamac za kupce, jer nije realno očekivati da bi neki bogataš utukao milijune eura u zemljište za kampiranje.

IDS-ov zastupnik Damir Kajin, umjesto prodaje otoka, kaže da bi Vlada trebala u funkciju staviti sve ono što je u državnom vlasništvu, npr. vojne komplekse koji se protežu od Savudrije do Stona, ali davanjem u koncesiju, uz obvezu ulaganja investitora.

"Mi smo prodali 'srce' nacije, poput Ine, T-HT-a, naših banaka. Da bismo izbjegli bankrot, sutra ćemo prodati HEP. Brodogradilišta će, osim Uljanika, završiti u stečaju, što znači da prodajemo i dušu. Devedeset posto hrvatskih banaka, odnosno 350 milijardi kuna aktive, u rukama je stranaca, koji kontroliraju naše gospodarstvo i 4,5 milijuna prezaduženih građana", smatra Kajin.

S njegovim prijedlogom o koncesiji za vojne objekte slaže se i Ivan Jakovčić.

"Model Brijuni rivijere, koji će se realizirati ne prodajom, nego davanjem u koncesiju uz pravo građenja, dobar je poslovni model za Hrvatsku", kaže istarski župan.

arti-201006250305006SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović tvrdi, pak, da sadašnja vlast ne krije kako kani dalje rasprodavati nacionalno blago.

"Šlamperaj i neznanje vlasti državu vodi u bankrot, stoga je treba onemogućiti u rasprodaji državne imovine. Građani na rubu siromaštva prisiljeni su prodavati djedovinu i imovinu, a bilo privatne, bilo državne nekretnine, štite se samo većim standardom. Nije problem što Vlada kani prodati svoje udjele u državnim tvrtkama, nego će se prodati HEP, šume, vode, crpilišta, a to će biti početak kraja našeg opstanka", kaže Antičević-Marinović.

No, da se najcrnji scenarij rasprodaje otoka neće dogoditi uvjeravaju u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, gdje naglašavaju da nikada nije riječ o prodaji otoka, nego o prodaji nekog njegova dijela. Prodaja cijelog otoka podrazumijevala bi i prodaju pomorskog dobra, koje je, pak, opće dobro na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali