Moslavačko mjesto Hercegovac, smješteno između Garešnice i Grubišnog polja, živi od uzgoja krumpira. Na rodnom tlu brojne ga obitelji sade, a 80 mještana zaposleno je u tamošnjoj tvornici čipsa koja godišnje na tržište izbaci 11 tona čipsa, piše Poslovni dnevnik. Odnedavno je ta tvornica u vlasništvu Adria Snack Company d.o.o., joint-venture tvrtke Francka i strateškog partnera, njemačkog Intersnacka, najvećeg proizvođača snack proizvoda u Europi.
"Kad sam uvidio da gospodarstva koja surađuju s tvornicom dobro napreduju i sam sam se odlučio za proizvodnju"
Tradiciju uzgoja krumpira u taj kraj donijeli su Česi, a kako je 1977. i analiza pokazala da je tlo idealno za krumpir ondje je otvorena i tvornica, prvo u sastavu PIK- a, a potom se i osamostalila i ušla u sasatav Francka.
SLAVONCI ‘UBOLI’ SAVRŠEN PROJEKT: Svi su bili skeptični, no danas iznenađuju zaradom
"Kad sam uvidio da gospodarstva koja surađuju s tvornicom dobro napreduju i sam sam se odlučio za takvu proizvodnju. Adria Snack pomaže nam optimizirati naše troškove i kroz nabavu repromaterijala, imamo zajamčeni otkup krumpira i pravovremenu isplatu, a cijenu formiramo zajedno, obzirom na kretanja na tržištu i specifičnosti određene godine", priča predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krumpira Nikola Stepić, koji je sam kao i ostali krenuo s dva hektara da bi ih danas imao čak 13.
Na sjeveru Europe više krumpira, no u Moslavini bolja kvaliteta
Stepić kaže kako je nekada tvornica imala 120 kooperanata dok ih danas ima 27, ali ističe da taj manji broj proizvodi puno više krumpira nego što ga se ranije proizvodilo. Sada se, pak, broj kooperanata, kaže, opet povećava, jer su shvatili da se od krumpira može živjeti. Propali dosad nisu ni unatoč brojnim vremenskim nepogodama. Naime, kad god im je vrijeme otežalo proizvodnju ili uništilo dio nje Franck je uskočio i pomogao im ili istom cijenom ili pomoći za repromaterijale.
Marijo Puškarić u proizvodnji krumpira je od 2007. Svojih 100 hektara uspio je pokriti i sustavom za navodnjavanje čime je i prinos uspio povećati za 50 posto. Zahvaljujući i Franckovoj pozajmici, kaže. Inače svake godine u infrastrukturu i povećanje kapaciteta akumulacije uloži još 800 tisuća kuna.
Čalnovi udruge uzgajivača krumpira nedavno su posjetili kolege u Njemačkoj, Belgiji, Austrijii Škotskoj. Kažu da sjevernjaci zbog klime imaju prinose veće i 100 posto, no da je krumpir zbog sunca i boljeg tla kod nas kvalitetniji. "Mi nikada ne bismo mogli proizvoditi po njihovoj cijeni, jer imamo manje prinose, a ostajemo konkurentni kada se uvoznom krumpiru doda cijena transporta", priča Puškarić.
Povećanje proizvodnje i dogradnja skladišta
Direktorica operacija u tvornici Gordana Šmidt kaže kako će ove godine dograditi skladište te opet povećati proizvodnju. Lani su u srpnju dosegli rekord od 277 tona prodanog čipsa. Ove godine planiraju doseći 300 tona mjesečne prodaje.
Potrošači su, kaže Šmidt, dobro prihvatili nove okuse: pršut , Country dimljeni sir i Elfi. U pripremi je, pak, onaj s okusom pečene paprike. "Moramo stalno nuditi nove proizvode jer nas onda prepoznaju kao proizvođača koji se stalno trudi oko kupaca. Netko voli kada je čips tanak i hrskav, a drugi vole Country i taj deblji rez, kada se bolje osjeti okus krumpira- kao kada ti baka ispeče u tepsiji. A u praćenju trendova i širenju portfelja pomažu nam i naši strani partneri. Sada imamo koga pitati za savjet a oni su shvatili da nitko ne poznaje ovo tržište kao mi", kaže direktorica Šmidt.
