U pokušaju da sačuva kreditni rejting razinu iznad "junka" hrvatska je Vlada donijela brojne mjere koje se većinom odnose na porezne promjene.
Mišljenja o tome hoćemo li uspjeti sačuvati rejting u uvjetima kada je srušen nizu članica eurozone razilaze se.
"Da li ćete zbog, po mom mišljenju, veoma radikalnih mjera zadržati rejting teško je reći. Nažalost rejting agencije nemaju nikakvu odgovornost za svoje radnje, a poznato je da su u prošlosti davale sasvim pogrešne ocjene i da su mnogo puta bile i učesnik i savjetodavac u financijskim malverzacijama koje su dovele do propadanja firmi (Enron) i država (Grčka). Međutim, svijet, a pogotovo EU, zbog svoje tromosti nije spreman ništa učiniti da se štetne institucije onemoguće. No, vama to ne pomaže; u danim uvjetima morat ćete prodati i ponešto od onoga što vam je ostalo, a nije vam mnogo ni ostalo", rekao je ugledni slovenski ekonomist Jože Mencinger u kratkom intervjuu za Novi list.
'U smeće smo bacili 10 milijardi eura'
Nažalost, prodaja dijela imovine sada je više manje neminovna; došli smo u stanje u kojem seljak prodaje zemlju, da bi preživio i postaje najamni radnikSlovenska ekonomija također pokazuje znakove posustajanja. Mencinger smatra da "Slovenija plaća cijenu za gluposti koje je radila između 2005. i 2008."
"Tada smo u smeće bacili 10 milijardi eura. Naime, za kupovinu vrijednosnih papira, a ljudi su vjerovali u 20 do 30-postotne prinose, svi su se – poduzeća, tajkuni i obični ljudi – zaduživali. Da bi banke mogle to financirati one su se zaduživale u inozemstvu. Kad je došla kriza vrijednost virtualne imovine se vratila gdje bi trebala biti ili čak niže, a krediti su ostali", smatra Mencinger te dodaje kako su djelomično strani krediti preneseni u javni dug, ali su obaveze banaka prema stranim bankama ostale.
"Nažalost, prodaja dijela imovine sada je više manje neminovna; došli smo u stanje u kojem seljak prodaje zemlju, da bi preživio i postaje najamni radnik", zaključuje Mencinger.
