Europa se i dalje koprca u dužničkoj krizi koja je gura sve dublje u recesiju, odakle joj se izlazak prolongira sve više. Sukladno tome raste strah od propasti eura, a s njim se pumpaju i crne prognoze o dramatičnom rastu siromaštva, bijede i gladi, te nastanku stanja slično ratnom u slučaju potopa eurovalute. Takva apokaliptična predviđanja ljudima utjeruju strah u kosti, pogotovo onima koji su kreditno opterećeni, no nisu svi stručnjaci skloni gledati na stvari tako crno.
Danas.hr je o mogućnosti propasti eura razgovarao s dvojicom stručnjaka, profesorom s Ekonomskog fakulteta Ivanom Lovrinovićem te članom našeg Stručnog tima ekonomistom Gustom Santinijem. I dok je potonji dramatičniji, profesor Ivan Lovrinović umirujuće poručuje: Propašću eura ne bi propao svijet. Uostalom, kaže kroz smijeh, pa ne jedu ljudi eure. No, i on priznaje da bi to stvorilo brojne probleme.
'Neke zemlje moraju van iz eurozone'
"Sve u životu se može stvoriti, a isto tako i propasti. Sjetimo se kako je i sam proces uvođenja eura bio tehnički vrlo zahtjevan, i ako bi se dogodilo da euro slučajno propadne, to bi civilizacijski bio jedan kruti problem, jer bi to značilo da primjerice u trgovačkim centrima i bankama treba promijeniti programe, da se svi krediti moraju pretvoriti ponovno u domaću valutu. Ali najveći problem u svemu tome bio bi odrediti tečaj domaćih valuta prema stranima, trebala bi se donijeti odluka koji bi to bio faktor konverzije nakon napuštanja eura kako bi se krediti mogli pretvoriti u nove valute. To bi zapravo bila najvažnija odluka koja bi utjecala na poziciju dužnika i vjerovnika. No, ni to nije nerješivo – zemlje su i dosad određivale svoje devizne tečajeve, pa bi to radile i u tom slučaju", kaže nam Lovrinović, koji smatra da do scenarija propasti eura neće ni doći – "barem ne u neko dogledno vrijeme".
"A da bi se slom eurozone izbjegao, pojedine zemlje trebale bi izaći iz eurozone, moraju se povući odlučni potezi da se eurozona zaštiti od unutarnje destrukcije. Naime, ako vam je netko u nogometnom timu bolestan, nećete ga voditi da igra na europskom prvenstvu, nego ćeš ga vratiti u tim tek kada dobro ozdravi", slikovito je objasnio Lovrinović, poručujući: "Sustav, da bi se održao, mora biti spreman na promjene."
Sjedinjene Europske Države
Temeljni problem eurozone, kaže nam Lovrinović, jest da se eurozona nije formirala kao politička zajednica, kao država.
"Eurozona se mora formirati kao država kako bi stala iza svog novca. Budući da to nije napravljeno do sada, to je po mom mišljenju najbolnija točka eurozone i eura. Amerika s druge strane ima jedinstveno Ministarstvo financija i fiskalnu politiku. Isto mora napraviti i Europa – Sjedinjene Europske Države – i ako to izostane, po mom mišljenju, euro neće opstati", zaključuje Lovrinović.
'Pucanje eurozone otvara užasna pitanja'
Guste Santini smatra da eurozona mora razmotriti euro, jer "pucanje eurozone otvara užasna pitanja koja se ne usudi komentirati".
"Eventualni krah eurozone nije nerealan, mada bih pričekao s predviđanjem. On je društveni problem, ne samo monetarni. Promijenilo bi se čitavo društveno uređenje, jer na karti više ne biste imali EU, SAD, Rusiju i Kinu – EU ne bi ondje bila", navodi. Građani bi sigurno izvukli deblji kraj i to posredstvom problema koji ih oduvijek muče – niskih prihoda i nezaposlenosti, predviđa on. Ali, dodaje, čim netko izgubi u ovoj priči, netko drugi bi sigurno zaradio na tome.
Eurozona je i pitanje opstanka EU
"Eventualni izlazak Grčke, recimo, značio bi privlačenje kineskog kapitala, a ni Rusi neće ostati sa strane. Tu su, dakako, i interesi SAD-a", kaže Santini.
"Ako eurozona pukne, u pitanju je opstanak EU, a ako ona pukne, pitanje je što smo radili, skupa sa Robertom Schumanom, od Drugog svjetskoj rata naovamo? Otvaraju se problemi novih sukoba i odnosa. EU je nastala kao odgovor SAD-u, kako bi povećala tržište svojim državama. Ona ima svoje razloge jer europski prostor je stara dama s problemima, koji su se trebali riješiti i eurozonom", kaže Santini. Najviše ga, u smislu raspada tog sistema, brine neuspjeh kancelarke Angele Merkel na lokalnim izborima.
'Nijemci nisu prepoznali Merkeličinu genijalnost'
"Nijemci nisu prepoznali njenu genijalnost u načinima spašavanja eurozone, EU i njemačkog gospodarstva. Druga stvar je jesu li ti načini dobri. Ja mislim da nisu, jer mislim da će se problem morati podijeliti između razvijenih i nerazvijenih. Zasad samo Portugal, Italija, Grčka i Španjolska plaćaju cijenu, a ne i oni koji su participirali u dobiti od dugova tih zemalja. Ovo u Njemačkoj je blago zabrinjavajuće", napominje.
Promjene snaga su neminovne, smatra on, jer pored krize postoji i problem na europskom prostoru kojim se nitko danas ne bavi, a to je smanjenje europskog stanovništva barem za trećinu do 2050. godine.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
