Szollár je uvjeren da će Hanfa istražiti trgovanje Ininim dionicama na burzi. Na na novinarsko pitanje li MOL već reagirao i tražio od Hanfe da utvrdi je li sve bilo legalno, Szollár je rekao da to nisu učinili jer imaju potpuno povjerenje u Hanfu i vjeruju da u agenciji znaju što trebaju činiti.
Glasnogovornik MOL Grupe na konferenciji za novinare u Zagrebu nije želio komentirati špekulacije hrvatskih medija da iza svega stoje mirovinski fondovi, uporno ponavljajući da nije poznato tko je kupac.
"Ne znamo tko stoji iza kupovine dionica, niti čiji se se novac troši za otkup dionica na Zagrebačkoj burzi. To je netransparentno, nepošteno i neprijateljsko ponašanje. To čak ne možemo protumačiti kao protuponudu, već je to skrivena spekulacija i manipulacija", rekao je Szollár, ističući da MOL posluje na transparentan i europski način te da nikada neće pristati surađivati s prikrivenim špekulantima i manipulatorima.
Jako bi ga začudilo da iza jučerašnje trgovine Ininim dionicama stoje mirovinski fondovi, koji, kako je rekao, moraju poslovati po međunarodnim pravilima i ovakim manevrima na burzi ne bi smjeli riskirati sredstvima koje su ima građani povjerili za mirovine.
Szollár tvrdi da o svemu nisu razgovarali s predstavnicima u hrvatskoj Vladi i da će to učiniti prvom prilikom.
"Naša ponuda štiti energetsku sigurnost Hrvatske jer je otvorena, jasna i transparentna, i jer svi znaju tko je MOL", rekao Domokos Szollár.
Ponovio je kako je MOL još prije dva tjedna usmenim putem obavijestio Vladu o namjeri da objavi ponudu, te da je sa strane mađarske naftne kompanije sve transparentnosto. U utorak je počela službeno teći ponuda koju je MOL prije dva tjedna uputio malim dioničarima. Szollár je najavio da će izravno ili preko agenata kontaktirati svih 30 tisuća malih dioničara, objasniti im samu ponudu i rokove o otkupu dionica, pomoći da donesu odluku, ali da nikoga ni na što neće nagovarati.
Samodol: Nije bilo manipulacija i usklađenog djelovanja
Uz napomenu da iz MOL-a nitko nije kontaktirao Hanfu, Ante Samodol, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za Hinu je rekao da u trgovanju Ininim dionicama nije bilo manipulacija ni usklađenog djelovanja jer se nije dogodilo da jedan fond kupuje, a drugi prodaje s ciljem održavanja cijene i stvaranja privida trgovanja. Pored toga, fondovi nisu sprječavali druge investitore da kupuju i prodaju dionice tako što bi spuštali ili dizali cijenu dionice i branili pristup tržištu, kaže Samodol.
Komentirajući ocjene MOL-a da je riječ o špekulativnom djelovanju, Samodol ističe da je špekulacija "apsolutno dozvoljena na burzi, a manipulacija ne".
Međutim, ako je MOL na bilo koji način slao poruke sudionicima tržišta koje izlaze izvan okvira njegove privatne ponude za kupnju slobodno izlistanih dionica Ine, on manipulira tržištem i u debelom je prekršaju Zakona o tržištu kapitala, upozorava Samodol. Intenzivno trgovanje dionicama Ine nastavilo se i u srijedu. U nešto iza 13 sati promet dionicom Ine po cijeni od 2.830 kuna iznosio je oko 92 milijuna kuna.
Pretpostavlja se da su kupci mirovinski fondovi na poticaj Vlade, no iz mirovinskih fondova ne žele komentirati stoje li iza kupnje dionica Ine putem Burze po toj cijeni. Prve službene informacije o tome, čini se, javnosti će biti dostupne u četvrtak, kada će Središnja klirinško depozitna agencija objaviti promjene u vlasničkim udjelima u Ini.
"Kao što Vam je to već poznato, ulagačka strategija mirovinskih fondova je poslovna tajna. Mirovinski fondovi o stanju portfelja detaljno izvještavaju svoje članove putem kvartalnih izvještaja u kojim se, između ostalog, objavljuju i detaljne investicijske pozicije svakog fonda. Smatramo da je iz proteklih događaja vidljivo da shareholders agreement između Vlade i MOL-a na neki način više ne vrijedi te da je to pobudilo interes ulagača i utjecalo na vrijednost dionice koja je fundamentalno dobila na cijeni", izjavio je za Hinu Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste plavog obveznog mirovinskog fonda.
Ante Babić, direktor Centra za međunarodni razvoj, ne opravdava eventualnu kupnju dionica Ine od strane mirovinskih fondova.
"Država je izgubila kontrolu nad Inom još prije sedam godina. Sad se ponovno pokušava uspostaviti kontrola nad njome, a u međuvremenu je Ina s mjesta druge ili treće kompanije u regiji pala na 10. ili 11. mjesto. Vraćanje kontrole nad Inom zahtijeva previše novaca i truda i ne vjerujem da se to ikome isplati", kaže Babić. Kako ističe, država sada nema novac za vraćanje kontrole nad Inom.
Vezani članci:
arti-201012140328006 arti-201012020803006 arti-201012130018006 arti-201012110226006 arti-201012030252006
