U uvjetima stabilne opskrbe svjetskog tržišta naftom uz manju potrošnju, kao što je to bilo u prvoj polovici 2011. zbog katastrofalnog potresa u Japanu, slabog oporavka američkoga gospodarstva i dužničke krize u EU, neki su analitičari prognozirali da bi realna cijena nafte bila između 80 i 85 dolara po barelu. Globalnu potražnju za naftom u 2012. godini procjenjivali su na 90 milijuna barela na dan. Prema podacima američke vlade, svjetska proizvodnja nafte nije se znatnije mijenjala od 2005., dok potražnja stalno raste. Taj titrajući balans između mogućnosti opskrbe i rastuće potražnje glavni je uzrok promjenjivosti cijena nafte; naravno, na cijenu utječu i burzovne spekulacije i razni politički interesi.
Već 2012. manjkat će nafte
Eventualni pokušaj blokade prometa kroz Hormuški tjesnac sigurno bi izazvao brzu i agresivnu reakciju američke vojske kako bi zaštitila slobodnu plovidbu. Neki analitičari predviđaju da opskrba naftom svjetskoga gospodarstva može postati kritična već 2012. godine. Rastuće ekonomije Brazila, Rusije, Indije i Kine troše sve više roba, povećava se potrošnja goriva za transport, poljoprivredu i tako dalje. Predviđa se da će u 2012. indijsko gospodarstvo rasti 7,8, a kinesko 9,2 posto. To može imati efekt poluge na cijene nafte. Nakon što se američko gospodarstvo vrati na brži rast, japanska ekonomija ojača i nakon što se Europa oporavi od dužničke krize, manjkat će nafte. Jasno je da bi sadašnja proizvodnja bila nedovoljna, što bi u tim i dalje normalnim okolnostima rezultiralo određenim rastom cijena. Analitičari su cijenu vidjeli u rasponu od 90 do 120 dolara za barel, piše Poslovni dnevnik.
Pomorske mine u Hormuškom tjesnacu
U slučaju naleta samo jednog tankera na pomorsku minu globalne cijene nafte bi dramatično porasle, kao i cijene vozarina. Zatvaranjem Hormuškog tjesnaca cijena nafte bi vrlo brzo dosegla nove rekorde, gotovo sigurno bi prešla granicu od 150 dolara po barelu. Povećanje cijene nafte za 50 dolara značilo bi da bi se za naftne energente (ne uzima se u razmatranje prirodni plin čija cijena se određuje na temelju cijena nafte) trošilo oko 1,5 milijardi dolara više nego sada kad je cijena nafte na razini od 100 dolara, a to je gotovo dva posto bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, dakle više nego je planiran rast za 2012. godinu. U slučaju rasta cijena nafte na 200 dolara po barelu, što u scenariju dugotrajnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca nije nerealno, na više cijene energenata trebalo bi izdvajati četiri posto BDP-a, a posljedice za ekonomiju bile bi drastične.
"Eventualni pokušaj blokade prometa kroz Hormuški tjesnac sigurno bi izazvao brzu i agresivnu reakciju američke vojske kako bi zaštitila slobodnu plovidbu", kaže energetski analitičar Miroslav Krnić. Kako bi se povećanje cijena nafte na razinu 150, odnosno 200 dolara odrazilo na maloprodajne cijene motornih benzina i dizelskih goriva u Hrvatskoj?
Šok za svjetsku ekonomiju
"Pod uvjetom da tečaj dolara ostane na sadašnjoj razini od oko 5,7 kuna, cijene benzina i dizelskoga goriva povećale bi se čak 25 do 50 posto i iznosile bi oko 12, odnosno oko 15 kuna po litri", kaže Krnić. Udarni šok naglog, pa makar i kratkotrajnog porasta cijena nafte snažno bi uzdrmao svjetsku ekonomiju.
Duži poremećaji u opskrbi naftom kroz Hormuški tjesnac izazvali bi nekontrolirani rast cijena nafte jer duže vremena ne bi bilo moguće nadoknaditi manjak od 12 milijuna barela na dan povećanjem proizvodnje, što bi za svjetsku ekonomiju imalo dramatične posljedice.
