"Gospodarski uvjeti u Hrvatskoj u posljednje su se vrijeme još pogoršali. Hrvatska mora ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi poboljšala srednjoročne izglede i iskoristila prednost pristupanja EU-u", navodi se to u zaključnoj izjavi koju je misija MMF-a objavila nakon posjeta Hrvatskoj.
Poručili su da uz daljnju fiskalnu konsolidaciju, prednost treba dati reformama usmjerenima na povećanje participacije radne snage, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i smanjenje prepreka za ulaganja.
"Hrvatske vlasti trebale bi hitno provesti uvelike zakašnjele reforme mirovinskog sustava i Zakona o radu te smanjiti prepreke za ulaganja", stoji u izjavi MMF-ove misije objavljenoj na web stranici Hrvatske narodne banke.
Još treba rezati
Nedavno najavljena smanjenja plaća u javnom sektoru te planirane reforme mirovinskoga i zdravstvenog sustava koraci su u pravom smjeru. Međutim, čim prije potrebni su daljnji rezovi kako bi se obuzdala neodrživa potrošnja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, smatraju u MMF-u.
MMF podupire Vladine planove da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina. Također, podipiru pojačanje kontrole nad zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina.
Poručili su da je važno da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovini 2013.
Sporni kolektivni ugovori
Nadalje, u MMF-u smatraju da bi planirane izmjene Zakona o radu mogle bi biti ambicioznije kad je riječ o smanjenju troškova zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slaboga radnog učinka, te omogućavanju poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora.
MMF preporučuje Vladi da omogući sporazume između socijalnih partnera u cilju usklađivanju naknada za rad s uvjetima poslovanja.
Dug 2014. prelazi 60 posto BDP-a
Prema projekcijama MMF-a, uz do sada provedene mjere, proračunski manjak u 2013. dosegnut će 4,25 posto BDP-a, a u srednjoročnom bi razdoblju iznosio približno 4,5 posto BDP-a, s tim da bi javni dug do kraja 2014. premašio 60 posto BDP-a (75 posto uključujući dug za koji jamči država).