"Prognoze MMF-a su istinite, to su i naše prognoze. Ne postoji nitko u ovoj zemlji tko bi mogao pomisliti da su istinite izjave premijerke o 150.000 novih radnih mjesta u ovoj godini. Svi mi dobro znamo da neće doći do povećanja zaposlenosti. I prognoze stručnjaka govore kako će doći do dodatnih otpuštanja. Mi smo dotaknuli dno i sada stagniramo, ali pojava sunca i toplog vremena neće ništa promijeniti, jer smo u odnosu na ožujak lani za 3,6 posto lošiji", izjavio je danas na okruglom stolu HNS-a "Ekonomska zbilja i kako dalje", šef te stranke Radimir Čačić.
Rješenje za visoku nezaposlenost, kako je istakao, leži u nizu mjera, a prije svega je riječ o rasterećenju rada i pretvaranju hrvatskog gospodarstva u konkurentno gospodarstvo.
Zadatak države vezan uz rješavanje problema nezaposlenosti je, između ostalog, navodi Čačić, pojačavanje sigurnosti burze, te poticanje zapošljavanja na neodređeno.
S tim se slažu i u SDP-u u kojem kažu kako izravnu potporu zapošljavanju, ali kako bi se radnici zaposlili na neodređeno, treba davati u vidu oslobađanja poslodavca od doprinosa za svakog novog zaposlenog.
Ekonomski strateg te stranke Branko Grčić ističe kako je Vlada izgubila dvije godine krize da učini prave pozitivne pomake, te da je Hrvatska jedna od samo četiri zemlje koja je prošlu godinu završila s minusom. No, lijeka, ističe ima. Tako se primjerice deficit proračuna, po njegovim riječima, može riješiti već u iduće 2 do 3 godine. Za to su u SDP-u, kako navodi, spremili "prave politike" djelovanja koje će ugraditi u proračun.
U rješavanju postojećih gospodarskih problema, kao adut SDP-a, Grčić je istaknuo zabranu osnivanja novih tvrtki kako bi se u starima ostavila nakupljena dugovanja, te poticanje investicija u malom gospodarstvu. Također je dodao kako treba mijenjati Zakon o poticanju ulaganja kako bi obuhvatio i malo poduzetništvo.
Nelikvidnost k'o rukom odnesena?
Njegovom stranačkom kolegi Slavku Liniću za rješenje problema nelikvidnosti dovoljna je svega godina dana.
"Potraživanja države od 13 milijardi kuna odnose se na doprinose. Dodatnih 20 milijardi kuna odnosi se na prolongiranje i obročne otplate. A tu treba dodati i 70.000 ljudi koji rade bez plaće", nabrojao je Linić ističući kako je Hrvatskoj potreban Zakon o plaćanjima sa striktnim rokovima. Ujedno je dodao kako država u procesu predstečajnih dogovora kao vjerovnik mora preuzeti glavnu ulogu te odlučiti koje tvrtke treba spasiti. Napomenuo je kako tome u prilog idu cijene nekretnina čija je cijena još uvijek dobra, a koje su jamstvo bankama.
"Država bi tvrtke mogla spašavati ili ulaskom u vlasništvo ili osiguravanjem povoljnijih kredita. Činjenica je da bismo time opet spašavali slabe i nemoćne, ali drugačije ne možemo", zaključio je Linić ističući pritom kako je potrebno riješiti i cijene energetike koja je 30 posto viša no u drugim državama.
Poslodavci u svojim redovima ne žele 'loše dečke'
Lijek za spašavanje tvrtki imaju i poslodavci koji vjeruju da bi njihov program u četiri godine donio svjetliju budućnost. Trenutno kažu, ne mogu biti motor koji će pokrenuti gospodarstvo jer je potrebno stvoriti uvijete da lakše dišu.
Predsjednik HUP-a Ivan Ergović je kazao kako se to može učiniti smanjenjem troškova poslovanja, rastom produktivnosti i konkurentnosti.
"U Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima. Vlada nam je visokim poreznim davanjima onemogućila zapošljavanje stručnjaka koji bježe van iz zemlje. Porezna presija ugrožava i našu ekonomsku budućnost, a socijalna politika se vodi preko leđa poduzetnika. Mi u svojim redovima ne želimo loše dečke, ali država prvo mora riješiti sebe", kazao je Ergović.
'Za lošu situaciju su odgovorni i poslodavci i političke elite'
Da svog "konja za trku" imaju potvrdili su i sindikalisti ističući kako su o svom programu sa 128 zahtjeva Vladi već govorili ali ne u potpunosti. Detalje će, kazao je predsjednik NHS-a Krešimir Sever, iznijeti 1. svibnja.
Prema njegovim riječima, program se u svega pet zahtjeva odnosi na sadašnju Vladu, dok se sve ostale mjere koje traže odnose na one koji će doći iza nje.
Sindikati se zalažu za socijalni dijalog kojeg, kažu, u Hrvatskoj nema jer da postoji ne bi se sve mjere svodile na to da se radnike otpušta i da im se oduzimaju materijalna prava. Navodi kako je Elektrokontakt jedina tvrtka u kojoj su sindikat i poslodavac uoči krize sjeli za zajednički stol i dogovorili načine izlaska. To je, naznačio je, i tvrtka koja je isplivala iz krize i na čijem bi primjeru trebalo funkcionirati i sve ostalo.
"Vlada je išla s potpuno krivim mjerama, a s takvima su nastavili i poslodavci i dobili smo 100.000 otkaza", kazao je Sever ističući kako radnici danas više ne vjeruju nikome ta da odgovornost za postojeću situaciju trebaju snositi i poslodavci i političke elite.
Nema brzog oporavka
Izlaganja je zaključio ekonomski analitičar Žarko Primorac navodeći kako tijekom cijelog dana nije čuo ni jednu mjeru koja bi vrijedila za idućih 5 do 10 godina, te je predložio da se skupina takvih mjera uvrsti u dokument Hrvatska 2020. kako bi narod vidio da političari ne donose mjere samo kratkoročno, nego da će se na popravku trenutno lošeg stanja raditi i dugoročnije.
Primorac je istakao kako nema brzog oporavka, te da za njegovo rješavanje treba riješiti probleme koji se odnose na vanjski dug, nezaposlenost i izvoz. Predstavljena rješenja su mu se svidjela, međutim one koji dolaze na vlast za rješavanje problema vanjskog duga usmjerio je na program oslanjanja na financiranje lokalnom valutom.
Vezani članak:
arti-201104120007006
