Hrvatska se u srednjoeuropskim okvirima doživljava kao država prihvatljivih cijena nekretnina, koje su danas još uvijek 15 posto niže nego što su bile pretkrizne 2008.
U Hrvatskoj se posljednjih godina prodalo 25 tisuća stambenih nekretnina. Pet tisuća kupaca bili su stranci koji mahom kupuju nekretnine za odmor uz more. Među prodanim nekretninama lani je bilo oko 2500 novih stanova. Prema službenoj statistici, cijene stanova u Lijepoj našoj lani su porasle 3,8 posto, posebice potkraj godine.
Cijene starijih stanova rasle su više od novih, čiji je kvadrat između 9 i 12 tisuća kuna. Takvo povećanje predstavlja značajan iskorak za hrvatsko tržište nekretnina, koje se najsporije oporavlja od duge recesije. Prosjeci skrivaju velike regionalne razlike, vrijednost drže nekretine u turističkim ljetovalištima, gradovima uz more te donekle u Zagrebu. Veći dio unutrašnjosti zemlje karakteriziraju velika ponuda i slaba potražnja, piše Večernji list.
Italija bez nade
Pogleda li se situacija u okruženju, samo Italija nije uspjela zaustaviti šestogodišnji pad vrijednosti nekretnina. U Češkoj su cijene skočile 11,7 posto, u Mađarskoj je rast bio 8,5 posto, Sloveniji 8 posto te Slovačkoj 5,9 posto, navode analitičari RBA. Cijena nekretnina u Češkoj i Mađarskoj premašila je razine iz pretkrizne 2008. godine, Slovačka je još uvijek u laganom minusu od 2 posto, a slovensko tržište nekretnina na razinama je na kojima je hrvatsko.
Prosječna tražena cijena stana od 60 metara četvornih u Zagrebu, prema podacima nekretninske agencije Global property guide, lagano je ispod dvije tisuće eura, za razliku od središta Praga gdje vlasnici za kvadrat stana traže oko 3700 eura ili Bratislave oko 2500 eura. Elitne lokacije u Ljubljani prodaju se za oko 3200 eura po kvadratu, no slovenski mediji navode da se u glavnom gradu Slovenije stan može kupiti i za prosječnih 2200 eura po kvadratu.
Cijene vezane uz kupovnu moć
Cijene stanova povezane su s kupovnom moći građana, kretanjem plaća i kamatnim stopama, a na prošlogodišnji rast u Hrvatskoj utjecali su i državni subvencionirani krediti za kupnju prvog stana ili kuće.
Prema službenoj statistici, cijene su najviše u Hrvatskoj rasle u Zagrebu i to za 9,8 posto, potom na Jadranu 7,2 posto, dok je u ostalim dijelovima zemlje rast bio 4,1 posto. Tako se može reći da se građevinski sektor oporavlja već drugu godinu za redom. Pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova, navode analitičari RBA. Subvencionirani stambeni krediti pripremaju se i za ovu godinu, no prednost za državne subvencije imali bi kupci nekretnina u manje razvijenim mjestima.
