Unatoč zabrinjavajućim brojkama i apelima za hitnim rebalansom proračuna, ministar Ivan Šuker javno izgovara da je "sve pod kontrolom". Kako se čini, niti malo ga ne zabrinjava činjenica da država tvrtkama duguje 10 milijardi kuna, da je proračun u minusu 1,9 milijardi kuna, a da je na burzi rada 309.000 ljudi. Uz to, ugroženo je još 40.000 radnih mjesta.
Optimistični Šuker također najavljuje da neće biti problema niti s novim dugom od tri milijarde kuna koji na naplatu stiže početkom ožujka.
Šuker i premijerka Kosor ne odustaju od kriznog poreza, ne pomišljaju na rezanje javne potrošnje i promjenu ekonomske politike.
Vlada gura probleme pod tepih
Dok nam je vlast u oblacima, privatni sektor je na koljenima. Brojna poduzeća već su zatvorila vrata, puno je onih koja rade a ne isplaćuju plaće radnicima. Od Vukovara do Dubrovnika trenutno su u štrajku tisuće radnika u osam poduzeća.
Stručnjaci upozoravaju da su radikalne promjene neizbježne.
"Na svako radikalno rezanje prava sigurno bi reagirale mnoge interesne skupine", procjenjuje za Jutarnji list analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić. Upozorava da odgađanje promjena i guranje problema vodi tome da će doći dan kada će Vlada biti prisiljena na radikalne promjene, izazivajući gnjev javnosti. Ako Vlada ne učini ništa, Stojić procjenjuje da bi problem mogao eskalirati u srednjem roku.
Stručnjaci: Rast će nezaposlenost, raspast će se sustav
Ante Babić, neovisni ekonomist, smatra nam financijski grčki sindrom ne prijeti jer je naš dug puno manji u odnosu na BDP, a imamo još i što prodati. Nerede ne očekuje, jer naši ljudi nisu istog temperamenta kao Grci.
Dr. Ljubo Jurčić, kaže da hrvatska zaduženost raste, ali da treba razlikovati državni dug i ukupni dug.
"Naš javni dug nije ni blizu grčkom. Mi imamo problem vanjskog duga pa nam prijeti dužnička kriza koja se može pretvoriti u tečajnu, tečajna u bankarsku, a bankarska u financijsku. Naša je prednost što imamo monetarni suverenitet pa možemo puštati novčanu masu prema potrebama, a Grčka mora tražiti novac od EU", kaže Jurčić i procijenjuje da nas čeka nemirna jesen, ako nezaposlenost poraste na 360 do 370 tisuća ljudi.
Dr. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta kaže da mi nemamo kapacitet otplate duga kao Grci, iza kojih stoji kakva Europa. Kulić ističe da se spašavamo zaduživanjem, bez znanja naroda i Sabora.
"Ministar financija se sam zadužuje, i to je najnedemokratskiji oblik vlasti u povijesti", kaže Kulić.
Bernard Jakelić, v.d. direktora Hrvatske udruge poslodavaca smatra da situacija ipak nije toliko dramatična, te da imamo dovoljno snage i volje da sljedećih mjeseci počnemo izlaziti iz krize.
Slavko Linić, ekonomski strateg SDP-a, također je mišljenja da nas se neće dogoditi Grčka.
"U Hrvatskoj nezaposlenost raste u realnom sektoru, dok se u javnom sektoru ne događaju nikakve reforme. Vlada se ovdje ne bavi rješavanjem krize, nego održavanjem enormne javne potrošnje, koja uvelike premašuje naše mogućnosti, čime kupuje socijalni mir. Cijena toga bit će raspad sustava i sve više ljudi na burzi rada", ocijenjuje Linić.
Prethodni članci:
arti-201002250551006 arti-201002230423006
