"Javni dug me svakako brine. Svako povećanje javnog duga znači puno teže reforme koje se trebaju provesti u budućnosti. A kad premaši 60 posto BDP-a svakako da vam nije lako, nego kad je na 40 posto", rekao je Lalovac uoči sjednice Vlade.
Prema jučer objavljenim podacima Eurostata, hrvatski javni dug dosegnuo je u prvom tromjesečju 221,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu. To čini 68 posto BDP-a, što je za 0,6 postotnih bodova više nego na kraju zadnjeg lanjskog tromjesečja.
Kriteriji iz Maastrichta
Početkom ove godine Hrvatska je potpala pod proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod dopuštenih 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Odgovarajući na pitanje novinara hoće li se provesti monetizacija autocesta, Lalovac je izrazio nadu da će se to napraviti do kraja godine te da je cilj da se tako smanji javni dug.
"Cilj je da se monetizacija isključivo koristi za smanjivanje javnog duga. Proračunski deficit neće biti takav problem u budućnosti, međutim javni dug svakako hoće. Znate, dva su kriterija za EDP proceduru, jedan je spuštanje proračunskog deficita na 3 posto BDP-a, a javnog duga na 60 posto. Nadamo se da će do kraja godine biti završena monetizacija autocesta", izjavio je Lalovac, dodavši da se intenzivno razgovara s ministrom prometa, pomorstva i infrastrukture Sinišom Hajdašem Dončićem oko novih ponuda.
Javni dug će i dalje rasti
Pritom procjenjuje da bi se monetizacijom moglo dobiti otprilike 3 milijarde eura, pa bi se za toliko smanjio i javni dug.
Analitičari upozoravaju da bi tijekom ove i iduće godine razina javnog duga mogla nastaviti rasti. Već jesenska promjena metodologije obuhvata duga opće države, u skladu s novom metodologijom ESA 2010, mogla bi značajno statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u, s obzirom na to da postoji mogućnost da u obuhvat budu uključeni Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb s popriličnim obvezama.
Uključe li se i dugovi autocesta, kao i HBOR-a u izračun ukupnog javnog duga, njegov udjel mogao bi, kažu pojedini analitičari, premašiti i 80 posto BDP-a.
