Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je u ponedjeljak kako je kampanja za suzbijanje rada na crno završetak projekta vrijednog milijun eura kojim je inspekcija rada ojačana kadrovski i opremom, a finalizira se jačanjem svjesnosti poslodavca i građana o potrebi sprječavanja neprijavljenog rada.
Pojasnio je kako postoji nekoliko vrsta rada na crno - od potpunog neprijavljivanja, preko toga da se dio plaće isplaćuje u iznosu minimalne plaće, a ostatak na ruke, zatim prijavljivanje radnika na pola radnog vremena, iako radi puno radno vrijeme, te sve veće zloporabe radnika iz inozemstva i neplaćanje prekovremenog rada.
Oko 20 posto BDP-a gubi se radom na crno
Kampanja ima cilj smanjenja neprijavljenog rada, jer smo nešto malo lošiji od prosjeka Europske unije, a sva istraživanja pokazuju kažu da se između 10 i 20 posto BDP-a gubi zbog takvog rada, rekao je. Stoga ukazujemo na sve prednosti prijavljenog rada i sve nedostatke neprijavljenog, rekao je Pavić novinarima nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za uspostavu integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske.
Kampanja traje dva tjedna, prvenstveno je usmjerena na jačanje sustava inspekcije rada, a uskoro će biti objavljen i natječaj od 6 milijuna kuna za socijalne partnere za praćenje kvalitete i uvjeta rada u turističkoj sezoni, budući da je najviše prigovora bilo na kvalitetu smještaja i prehrane. U okviru Vladinog paketa minimalne plaće ministar financija Zdravko Marić je omogućio neoporeziv smještaj i topli obrok za sezonske radnike, a sada nam je cilj sa socijalnim partnerima dodatno podići svijest i smanjiti zloporabu radnika u sezoni, rekao je ministar Pavić.
Aktivacija domaće radne snage za turizam
Upitan o kvotama za zapošljavanje stranih radnika, rekao je kako su one već sada znatno veće nego prošle godine, 22.000 novih plus 9000 prenesenih, odnosno produljenih dozvola. Cilj je aktivirati domaću radnu snagu i to ćemo i činiti, kazao je i dodao da je to prvenstveno pokrenuto za sektor turizma. Anketom je svaka osoba pozvana u Zavod za zapošljavanje i od 196.000 nezaposlenih 22.000 je izrazilo želju da radi u sezoni. Slično ćemo, najavio je ministar, raditi i s ostalim područjima u sezoni i nakon analize ćemo vidjeti gdje su potrebne dodatne kvote.
Prvenstveno nam je cilj aktivacija hrvatskih radnika, a onda ćemo vidjeti jesu li potrebne dodatne kvote, kazao je. Uskoro će uslijediti potpisivanje ugovora s BiH o sezonskim i izaslanim radnicima, a potom i s ostalim zemljama u okruženju, najavio je. U situaciji kada imamo 196.000 nezaposlenih i 76.000 zaposlenih koji primaju minimalnu plaću nije bilo racionalno, pogotovo primjerice za pomoćne radnike u stočarstvu, planirati jako velike uvozne kvote za plaću koja nadmašuje prosječnu u RH, naglasio je ministar rada.
