Dio je to, doznajeJutarnji list, novog dogovora unutar Vlade, kojim se nastoji uvesti reda u javne financije.
Sukladno tome, otkriva dobro upucen sugovornik iz Vladinih krugova, ministar financija Boris Lalovac ubuduce ce premijera obavjestavati o svim vecim isplatama iz proracuna.
No, saznanja premijera o vecim proracunskim isplatama nije Vladino jedino oruzje u borbi za odrzivi proracun. U tome ce joj pomoci i analiza potrosnje proracunskoga novca, koju radi Ministarstvo financija, a ciji prvi i nesluzbeni rezultati pokazuju da bi se u proracunu godisnje moglo ustedjeti i do dvije milijarde kuna. I to bez znacajnijih zahvata u samu strukturu potrosnje, ali s druge strane, uz bolje i kvalitetnije planiranje.
Analiza potrosnje
U prilog tome govori i podatak da proracunski korisnici svake godine mjesecno potrose ukupno oko 10 milijardi kuna. No, u prosincu njihovi apetiti rastu, pa tako ove godine ocekuju da ce im iz drzavne blagajne tijekom posljednjeg mjeseca biti isplaceno cak oko 12 milijardi kuna, odnosno dvije milijarde kuna vise nego inace tijekom godine.
Tako je, primjerice, samo na stavkama subvencija nakon rebalansa planirana potrosnja od oko 4,4 milijarde kuna. No, proracunski su korisnici do kraja studenog, prema nesluzbenim podacima, potrosili oko 3,9 milijardi, sto znaci da im samo u prosincu ostaje oko pola milijarde kuna. Vec i taj podatak iznenadio je dio strucnjaka.
''Subvencije treba dodjeljivati tijekom cijele godine, a ne pola milijarde kuna ostavljati samo za prosinac'', rekao je jedan od sugovornika iz Vladinih krugova.
1. subvencije: 500 milijuna kn 2. intelektualne usluge: 244 milijuna kn 3. racunalne usluge: 143 milijuna kn 4. zakupnine i najamnine: 110 milijuna kn 5. sluzbena putovanja: 19 milijuna kn 6. troskovi energije: 134 milijuna kn 7. uredski materijal: 32 milijuna kn 8. vojna oprema: 162 milijuna kn
Izvor: prve nesluzbene procjene Ministarstva financija
