Manji troškovi režija i očuvanje okoliša? Moguće je i to preko solarnih panela. Država za kućanstva pokriva 50 posto troškova ugradnje, za to je spremno 12 i pol milijuna eura, a koje uvjete morate ispuniti i kako se prijaviti donosi RTL Danas.
Sunčan dan za Mariju Pernjek iz okolice Krapine uvijek je dobra vijest jer zbog solarnih panela računi za osam mjeseci joj dolaze prazni.
Ušteda 440 eura na struji za kuću i 3000 eura za punjenje auta
"Od ožujka pa do listopada ne plaćamo, a plaćamo od studenog do veljače kad je puno manje sunca. Na računima je to ušteda od 440 eura godišnje, kada bi to usporedili sa cijenom od prije kada smo plaćali struju cijelu godinu, ali sada punim i svoj električni automobil", navodi Marija, a doznaje se kako joj je to dodatna ušteda od oko 3000 eura na godišnjoj razini.
Marija je u solarne panele uložila 11.500 eura, a država joj je vratila 60 posto tog iznosa.
"Odakle mi ideja? Pa uvijek su mi bile interesantne te solarne elektrane, naročito kada sam se vozila po Austriji i Njemačkoj, kada sam tamo vidjela da na gotovo svakoj kući ima ovih elektrana. A sa samim principom rada solarnih elektrana upoznala sam se i kroz posao obzirom da smo i na poslu ulagali u elektrane", navodi Marija Pernjek.
Fond: Sve više građana razmišlja o energetskoj neovisnosti
Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga.
Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu biti i veća.
Naime, Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja objavio javni poziv za sufinanciranje do 50 posto troškova investicije svim građanima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja godine.
Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva. Građanin, korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu nazivne snage refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku elektranu.
S obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage šest do sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do 4200 eura poticaja.
Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može isplatiti već za četiri godine.
Računi za struju manji 75 do 80 posto
Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno nižim troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u prosjeku 75 do 80 posto.
U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije.
U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.
Najviše zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju fotonaponskih elektrana.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120 milijuna eura rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća. U sklopu toga također će se nastaviti s 50 posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.
Građani gospodari svoje energije
Poticajno okruženje za ugradnju obnovljivih izvora energije približava nas europskim ciljevima klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti, a u podlozi svih tih ciljeva je zapravo očuvanje okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, koje su iz dana u dan sve vidljivije.
Iako je cijena energije za kućanstva u Hrvatskoj, zahvaljujući ekstenzivnim mjerama koje provodi Vlada kroz protekle dvije godine, dosta niža od EU prosjeka, energetski stručnjak Igor Grozdanić upozorava da je vrijeme jeftine energije prošlo i da je pravi trenutak da građani iskoriste dostupne poticaje za "obnovljivce" i "budu gospodari svoje energije".
On ističe kako bi Hrvatska s obzirom na broj sunčanih sati trebala biti u samom vrhu Europske unije po proizvedenoj solarnoj energiji.
"I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog snižavanja troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske unije, u zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu konkurentnost, energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i izdašne državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj puni potencijal", smatra Grozdanić.
Napominje da u prilog tome idu i brojke, pa je tako u 2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će sigurno biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama.
"Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske", kaže Grozdanić.
Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 45 posto, što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.
"U 'borbi' protiv klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve veću instalaciju i ugradnju obnovljivih izvora energije dati svoj doprinos. Smatram da još uvijek možemo postati predvodnik u regiji što se tiče instalacija solarnih energana za građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i u uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije", optimističan je Grozdanić.
Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u kući ima prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u kategoriju prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih metara i mogu imati najviše tri stambene jedinice.
U Fondu kažu da građani zahtjevu za sufinanciranje instaliranja fotonaponske elektrane trebaju priložiti i građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o gradnji. Uz odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana instalirana i puštena u rad tijekom 2023. godine.
POGLEDAJTE VIDEO Dizalice topline na struju: Ako ih spoje na solarne elektrane vlasnici imaju račun od 0 kuna
