Mala i srednja poduzeća imaju potencijal biti motori hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarskog rasta. Kako bi se taj potencijal u potpunosti ostvario, poduzetnicima je potrebno osigurati stabilne izvore financiranja, edukaciju koja će im omogućiti bolje korištenje bespovratnih potpora Europske Unije i bilateralne ugovore kojima će se izbjegavati dvostruko oporezivanje prilikom izvoza izvan EU-a.
Zaključci su to okruglog stola "Otkrivamo nove hrvatske izvoznike" koji se u organizaciji magazina Banka održao danas u Hrvatskom novinarskom domu. Uvodno izlaganje o nosiocima promjene modela gospodarskog rasta u Hrvatskoj održao je Jurica Zrnc iz Hrvatske narodne banke.
Prema njegovim riječima, izvoz je jedina komponenta domaćeg BDP-a koja je rasla u recesijskim godinama:
"Nosioci promjena trebaju biti mala poduzeća. Dok su u razdoblju od 2008. do 2014. velike tvrtke smanjile izvoz za četiri milijarde kuna, male i srednje tvrtke su ga povećale za 4,5 milijardi kuna".
Što potiče produktivnost
Zrnc je dodao kako su mala poduzeća koja nastupaju u inozemstvu daleko produktivnija od onih orijentiranih na domaće tržište jer su prisiljena usvajati nove tehnologije i pod stalnim su pritiskom konkurencije.
No, unatoč pozitivnim signalima, Zrnc je zaključio kako se proboj u inozemstvo odvija presporo:
"U Bugarskoj, Slovačkoj i baltičkim zemljama izvoz raste puno brže nego u Hrvatskoj. Naša su specifičnost i glavni trgovinski partneri – Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina koji se vrlo teško nose s recesijom. Izvozna baza nam ovisi o 300 poduzeća koja su podložna šokovima. Primjerice, u brodogradnji je izvoz danas manji za sedam milijardi kuna u odnosu na pretkrizno razdoblje".
Bruno Škrinjarić, s Ekonomskog instituta u Zagrebu, predstavio je sudionicima Okruglog stola istraživanje Svjetske banke i Ekonomskog instituta u Zagrebu o produktivnosti hrvatskih poduzetnika.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 2000 poduzeća te je pokazalo kako je hrvatsko tržište prilično tromo, manjka mu kreativne destrukcije te praktički eliminira produktivne tvrtke.
"Produktivnost hrvatski poduzeća od 2008. do 2012. pala je za dva posto. Pritom je za 8,55 posto rasla produktivnost velikih kompanija, dok mala stalno padaju. Hrvatska primjerice nema niti jednu brzorastuću mladu kompaniju u prerađivačkom sektoru, dok takve tvrtke predvode rast u Češkoj i Sloveniji", pojasnio je Škrinjarić.
Zaključio je kako gospodarstvo treba dinamizirati tj. povećati broj novootvorenih poduzeća po stanovniku jer u tom segmentu zaostajemo za Europskom unijom.
Na okruglom stolu, kojeg je moderirala zamjenica glavnog urednika Banke Marina Ralašić, sudjelovali su Tatjana Kovač Klemar, načelnica Sektora za inovacije, tehnološki razvoj i financijske institucije Ministarstva poduzetništva i obrta; Goran Becker, član Uprave Hamaga, Vlado Šoić, izvršni direktor Sektora poslovanja s pravnim osobama u Croatia banci te Saša Juričević, vlasnik Zamar Medicala iz Poreča.
http://www.banka.hr/hrvatska/male-tvrtke-imaju-potencijal-ali-rastu-presporo
