Da u Hrvatskoj ipak nije sve tako sivo pokazuju primjeri iz naše priče. Riječ je o općinama Dugopolje, Lovas i Blato, te Jastrebarskom. Proračuni im se vrlo dobro pune i u kriznim vremenima, ne muči ih manjak investicija niti velika nezaposlenost. Njihovi stanovnici, u prvom redu mladi ljudi, uživaju brojne pogodnosti – od subvencija za školovanje do velikih naknada za novorođenu djecu.
Kako je njima uspjelo ono što drugima nije? Za uzlet Dugopolja zaslužna je poduzetnička zona s 83 gospodarska objekta u kojima je danas zaposleno 3.200 ljudi iz mjesta i okolice. Između 40 i 50 posto čine komercijalni sadržaji, a među njima je prošle godine otvoren i Agrokorov distributivni centar u koji je uloženo oko 700 milijuna kuna. U samom mjestu živi oko 3.500 stanovnika, a stopa nezaposlenosti se kreće između 4,5 i 5 posto.
'Niču' aquapark i olimpijski bazen
"Zadnjih godina puno je manje investicija i poduzetnika koji su spremni na ulaganja. Trenutno se u Dugopolju radi na devet projekata, koji su u fazi ishođenja dozvola ili u fazi izgradnje", kaže za Danas.hr načelnik Zlatko Ževrnja. Jedan od tih projekata je Aquapark Dalmatia, u koji će privatni investitor u prvoj fazi izgradnje, do sredine 2013., uložiti oko 120 milijuna kuna. Općina gradi 90 milijuna kuna vrijedan sportski kompleks, u sklopu kojeg su olimpijski bazen, dvorana za tenis i pet vanjskih teniskih igrališta. Ževrnja kaže da je u planu izgradnja stambene zone s manjim zgradama i obiteljskim kućama, koje bi mogle postati dom nekim od 60-ak mladih obitelji koje su se u zadnje četiri godine doselile u Dugopolje.
Općina svim osnovnoškolcima kupuje knjige, srednjoškolcima subvencionira 50 posto putnih troškova. Godišnje za 60-ak studentskih stipendija izdvaja 650 tisuća kuna, a zainteresiranima plaća 50 posto troškova postdiplomskog studija. Svima koji sklapaju brak općina isplaćuje naknadu od 5.000 kuna, a za prvo rođeno dijete 3.000 kuna, drugo 5.000, treće 8.000, a četvrto 12.000 kuna.
U Lovasu nude posao i stan
Općina Lovas tijekom rata doživjela je veliku tragediju, jedan dio stanovnika je izginuo, jedan dio ljudi se odselio i nikad se nije vratio, pa u mjestu danas živi samo 1.250 ljudi, što je upola manje nego prije rata. Zahvaljujući ljudima koji su vodili i koji danas vode općinu život se vratio. Štoviše, Lovas je danas primjer uspješne ruralne općine.
Poljoprivredna zadruga Lovas i tvrtka Agrator zapošljavaju najviše ljudi. Tvrtka Triko, koja za Benetton proizvodi mušku, žensku i dječju trikotažu, zapošljava oko 180 ljudi. Trenutačno stopa nezaposlenosti iznosi oko 12 posto, što je, kaže načelnik općine Stjepan Milas nešto više nego prethodnih godina.
Ipak, neke tvrtke teško dolaze do radne snage.
"Tvrtka Triko ima problema s pronalaženjem radne snage. Organiziraju obuke za osposobljavanje radnika, ali ipak neki kandidati ne uspiju zadovoljiti kriterije, zbog čega teško pronalaze kadar. Nedostaje i veterinara. Agrator je raspisao natječaj, nudi posao i stan", kaže Milas.
Zahvaljujući stručnom mladom timu, u zadnjih šest godina Lovas je iz pretpristupnih fondova za razne projekte uzeo oko milijuna eura, kaže načelnik Milas. Najveći dio tog novca utrošen je za izgradnju infrastrukture te za opremanje poslovne zone, čija je izgradnja u cijelosti financirana tim novcem.
Načelnik je zadovoljan što se mladi ljudi više ne iseljavaju iz Lovasa. Svake godine mjesto ima desetak parova više, a jedan od razloga za ostanak svakako je i naknada koja se isplaćuje za svako rođeno dijete. Za prvo se isplaćuje 7.000 kuna, drugo 8.000, a za svako sljedeće dijete naknada je veća za 1.000 kuna.
Svijetli primjer Hrvatske je i Općina Blato, koja se nalazi na otoku Korčuli.
"Za sada brodimo dobro, ali ne znam kako će nam biti sljedeći mjesec", kaže načelnik općine Ivo Gavranić. Brodogradilište Radež, koje je kičma razvoja Blata, do prije mjesec dana nije osjetilo krizu, ali ima naznaka da će se situacija popraviti i da će u svibnju opet biti posla. Brodogradilište, koje zapošljava 330 ljudi, kao i poljoprivredna zadruga Blato 1902. dionička su društva u stopostotnom vlasništvu zaposlenika. Od 3.700 stanovnika Blata zaposleno ih je oko 1.340, a od toga čak 400 radi kod obrtnika. Stopa nezaposlenosti iznosi oko šest posto.
Nemaju kredite i nikad nisu bili u minusu
Proračun Blata u najvećem postotku se puni od poreza na dohodak i zadnjih 19 godina, od 1993., nikad nije bio u minusu, niti je općina ulazila u kredite.
Svakome tko otvori novo radno mjesto, općina godinu dana za tog zaposlenika plaća polovicu bruto plaće, uz uvjet da radnik kod tog poslodavca treba ostati raditi još najmanje dvije godine.
Poslodavac koji zaposli visokoobrazovanu osobu dobiva 20 tisuća kuna, a ako zaposli osobu s višom stručnom spremom 12 tisuća kuna. Nadalje, obrtnicima u kreditu općina subvencionira kamatu do deset tisuća kuna godišnje, jednako tako i mladima koji su uzeli stambeni kredit.
Cilj nam je razvoj gospodarstva, ali ne kroz neoliberalni model. Nama je čovjek centar svega i mjesto u kojem živimo.Općina subvencionira 70 posto troška jaslica i vrtića, a roditelji sudjeluju s 30 posto. Učenici imaju besplatan prijevoz, a studenti stipendije, pa tako pravnike, liječnike, profesore te duga zanimanja koja su važna za mjesto subvencionira općina. Tvrtke uglavnom stipendiraju studente tehničkih studija.
'Čovjek je centar svega'
Za rođenje prvog djeteta dobije se pet tisuća kuna, za drugo 10, za treće 60, a četvrto i svako naredno 70 tisuća kuna.
"Stvorili smo jedno pozitivno ozračje. Cilj nam je razvoj gospodarstva, ali ne kroz neoliberalni model. Nama je čovjek centar svega i mjesto u kojem živimo, i ne smatram da smo nešto specijalno. Živimo u teškim otočkim uvjetima, život nam je u odnosu na kopno skuplji 30 posto", zaključuje Gavranić ističući da bi država trebala osigurati bolju povezanost otoka i kopna, te da im porezni nameti nikako ne bi smjeli biti isti kao na kontinentu.
Jedan od najperspektivnijih hrvatskih gradova je Jastrebarsko, koje se našlo na prestižnoj listi Financial Timesa. Gradić s 16.500 stanovnika početkom ožujka ugledni časopis proglasio je jednim od Europskih gradova budućnosti južne regije Europe za 2012./2013. U sklopu natjecanja, koje na godišnjoj razini organizira posebno izdanje FT-a, za direktna strana ulaganja pripalo mu je sedmo mjesto na ljestvici od 10 gradova južne Europe koji su uspješni u promoviranju strategije za privlačenje direktnih stranih investicija.
"Naravno da smo osjetili krizu, nismo izolirani otok, no to nas je dodatno potaknulo da radimo i unaprijedimo infrastrukturu u poslovnoj zoni kako bismo otvoriti put novim investicijama", kaže gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović.
Da je Jastrebarsko zanimljivo investitorima potvrđuje i jedna od najvećih greenfield investicija u Hrvatskoj u 2011. Riječ je o projektu Immopark Zagreb – Jastrebarsko, čija bi izgradnja, prva faza, trebala biti gotova za nekoliko mjeseci.
U poduzetničkoj zoni je nekoliko drvnih pogona, tvornica namještaja, punionica vode, proizvodni farmaceutski pogon. Velik broj radnih mjesta otvorili su obrtnici, a poljoprivreda je također važna u jastrebarskom kraju. Stopa nezaposlenosti kreće se oko 7 posto.
