Nakon što je cijena struje prošle godine porasla za 20 posto što se pravdalo potrebom za ulaganjima HEP-a u proizvodne kapacitete, kao i uvozom struje zbog loše hidrološke godine, građani su s razlogom u strahu od daljnjih poskupljenja, osobito ako se uzme u obzir da je u 27 zemalja članica EU cijena električne energije u prosjeku porasla više od šest posto samo u posljednje tri godine.
Dugoročno gledano cijena energije će rasti
Iako su oprezni s prognozama, stručnjaci se ipak slažu kako dugoročno možemo očekivati samo rast cijena energije.
''Cijena električne energije porasti će iz dva razloga: globalna potražnja za energijom će sigurno rasti što će uzrokovati globalni porast cijene te će se trebati pojačati investicije u energetski sektor'', rekao je Tomislav Čorak, hrvatski principal globalne konzultantske kuće A.T. Kearney za Lider Press.
Čorak vidi više razloga za takve prognoze. Od sve većih globalnih potreba za električnom energijom, preko pada proizvodnje fosilnih energenata do povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora čija je jedinična cijena viša.
''Hrvatska danas ima manjak proizvedene električne energije u odnosu na potražnju. To znači da će Hrvatska ili morati nastaviti s uvozom električne energije ili će morati modernizirati proizvodne kapacitete. Ako će nastaviti s uvozom struje, ovisit će o cijenama na otvorenom tržištu za koje je veća vjerojatnost da će u budućnosti rasti nego padati.
Ako investira u nove proizvodne kapacitete morat će stvoriti novi investicijski potencijal, a to je moguće kroz podizanje cijene električne energije – kao što su napravile i druge EU zemlje iz okruženja. Međutim investicije u nove tehnologije, omogućit će racionalniju potrošnju električne energije (npr. trend digitalizacije elektro-energetskih mreža) što znači da će usprkos porastu jedinične cijene električne energije, ukupna potrošnja biti kontrolirana'', objasnio je Čorak.
Poskupljenja od ulaska u EU prošle i države iz susjedstva
Slična poskupljenja struje nakon ulaska u EU prošle su i države iz bližeg susjedstva poput Slovenije, Slovačke, ali i Češke čija je cijena struje od ulaska u EU 2004. do danas porasla za duplo. Više je razloga poskupljenja, od globalnog rasta cijena nafte i plina pa sve do spore liberalizacije tržišta i povlaštenosti nacionalnih energetskih monopolista zbog čega Europska unija nije uspjela stvoriti jedinstveno unutarnje tržište.
Rješenje za jeftinije račune struje može se tražiti u mogućoj pojavi novih opskrbljivača električnom energijom, no oni trenutno nisu dovoljno stimulirani pa HEP i dalje uspješno drži monopol.
