Ako bi se proizvodnja nafte u Libiji prepolovila (danas iznosi 1,385 milijuna barela i manja je zbog sukoba za 200.000 barela na dnevnoj razini), a ta zemlja naftom opskrbljuje zapadnu Europu i Saudijsku Arabiju, svjetski stručnjaci procjenjuju da se ne bi mogao nadoknaditi taj manjak. Problem će biti još veći ako sukobi zahvate i Saudijsku Arabiju, koja proizvodi 10 posto svjetskih količina nafte. To će značiti još veće cijene crnog zlata na svjetskim burzama, ali i cijenu goriva u Hrvatskoj.
Kolike bismo cijene mogli očekivati ako barel dosegne 112, 130 ili 150 dolara, izračunao je Jasminko Umičević, direktor Oil & Gas Consultinga, uz ogradu da je to pretpostavka mogućeg porasta cijena barela. Računica se odnosi uz pretpostavku da tečaj dolara ostane na 5,4 kune.
Ako bi barel nafte došao na 112 dolara, eurosuper 95 i eurodizel ostali bi na 9,64 kune, odnosno 9,20 kuna po litri. Ako bi barel nafte bio 130 dolara, eurosuper 95 bismo plaćali 10,30 kuna, a eurodizel 9,95 kuna. Kada bi nafta porasla na 150 dolara, benzin bi bio 11,10 kuna, a dizel 10,80 kuna.
"Ako bi paralelno rasli i dolar i cijena nafte, onda bi cijena naftnih derivat bila i veća nego u računici s dolarom na 5,4 kune", objasnio je Umičević.
Budući da se istim gorivom koristi i gospodarstvo, rast cijene barela prouzročio bi i poskupljenje drugih proizvoda.
Vezani članci:
arti-201103090497006 arti-201103090101006 arti-201103080036006 arti-201103080022006
