Odustajanje od plasmana državnih obveznica u SAD-u nije slučajno, a kako doznaje Večernji list do njega je došlo jer su ulagači negativno reagirali na Vladine smjernice ekonomske politike i zatražili prinose koje se Linić nije usudio prihvatiti.
Na proljeće ove godine hrvatska se država zadužila uz 5,625 posto kamate, a da to ponovi sada, morala bi izdvojiti oko sedam posto.
Linić navodno nije bio spreman potpisati kamatu višu od 6,50 posto.
Hrvatska jedna od najrizičnijih zemlja
Amerika zbog politike tamošnjeg FED-a još uvijek pliva u novcu, ali krajem godine očekuje se promjena na čelnom mjestu američke središnje banke i zaokret u monetarnoj politici koji će dovesti do povećanja kamata i smanjene ponude novca. No, zbog svojih domaćih problema Hrvatska nije u prilici da sad iskoristi povoljan međunarodni okvir jer nas financijska tržišta, uz Mađarsku, percipiraju kao jednu od najrizičnijih država u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Ovaj je tjedan trošak kupnje osiguranja od bankrota države (CDS) za Hrvatsku bio 380 baznih bodova, a još u svibnju ove godine CDS za Hrvatsku kretao se oko 280 baznih bodova.
Vlada još ove godine može kako tako birati hoće li deficit financirati zaduživanjem kod kuće ili vani, no od iduće neće imati puno manevarskog prostora.
Koncesija autocesta nameće se kao glavno rješenje, a vrlo vjerojatno je i da će država MOL-u ili trećem partneru prodati i 19 posto dionica INA-e i tako financirati tekuće troškove.
Na navedene napise o propalom planu ministra Linića ragirala je i Vlada, a njeno priopćenje prenosimo u cijelosti:
Netočno je da je ministru Liniću propao plan zaduživanja u SAD-u. Naime, ne može propasti plan koji nije ni postojao.
Ministar financija planirao je put u SAD, ali na godišnju skupštinu Svjetske banke i MMF-a, na kojoj će - kao što je i planirano - od sutra sudjelovati kao šef izaslanstva ministarstva financija Republike Hrvatske.
To je javno rečeno na konferenciji za novinare u ponedjeljak, 7. listopada 20013. i upravo zbog toga je i organizirana konferencija za novinare.