Milanović će u Bruxellesu sudjelovati na nizu sastanaka, ali ugovor neće potpisati jer Hrvatska, jasno, još nije članica Europske unije. Kako je objasnio, time će državni deficiti biti ograničeni pod cijenu tužbi. "Ovo što se sutra potpisuje znači da Europska unija ide de facto prema fiskalnoj uniji. Od sutra se pravila u Europi mijenjaju, proračunski deficiti su strogo ograničeni i na papiru su pod prijetnjom tužbe. Onaj tko se nije u stanju nositi s tim pravilima, neka razmisli dvaput", kazao je premijer Milanović, koji je ovom viješću zatvorio današnju sjednicu Vlade.
Kredit HAC-u i koncesija Francuzima
Na sjednici je također odobren i kredit Hrvatskim cestama u iznosu od 110 milijuna eura uz godišnju kamatu od 6,7 posto, a koji će biti utrošen na podmirenje kreditnih obveza i za financiranje građenja i održavanja državnih cesta. Kredit će uzeti kod zajednice ponuditelja, odnosno od Privredne i Erste, HPB-a, Hypo Alpe Adria Banke, Raiffeisen banke i Zagrebačke banke.
Također, Vlada je odobrila i koncesiju na 30 godina francuskom konzorciju Zagreb Airport International Company – A limited. Milanović u obnovi zračne luke vidi korist i za Zagreb i za Hrvatsku, a kapacitet putnika povećat će se sa sadašnjih nešto manje od dva na pet milijuna putnika. "Zračna luka je pristojna, ali mala. Naši potencijali su veći i vjerujemo da je ovaj model isplativ za nas i da će luka biti atrakcija ovog dijela Europe", kazao je Milanović. Gradnja bi, prema riječima zamjenika ministra prometa Zdenka Antešića, trebala biti gotova kroz tri godine, a najveći dio radova obavit će tvrtke Viadukt i Zagorje tehnobeton.
Linić se malo zabunio
Na Vladi su usvojene i izmjene Zakona o socijalnoj politici koje su po hitno postupku poslane u Sabor. Kako je najavila ministrica Milanka Opačić, njima se predviđa decentralizacija sustava, ali se socijalna prava ne mijenjaju. Dosadašnji centralizirani sustav tjerao je građane da odlaze u županijska središta, što je uzrokovalo velike troškove.
Opačić je najavila kako je Vladi plan do kraja godine osposobiti informatički sustav i umrežiti sve centre, kako bi se korisnici kontrolirali putem OIB-a. Prema njezinim riječima, iako je do sada u infromatizaciju uloženo 40 milijuna kuna, centri imaju samo kompjutore, bez potrebnih aplikacija.
Na Vladi je rečeno i kako Hrvatska neće sudjelovati na Svjetskoj izložbi EXPO 2012. jer jednostavno – nemamo novca. EXPO se ove godine održava u Yeosu u Republici Koreji, a Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je da diplomatskim putem obavijesti Koreju da Republika Hrvatska odustaje od izložbe. Na sudjelovanje na EXPO-u trebali smo potrošiti oko sedam milijuna kuna.
Inače, zanimljivo je da je premijer Zoran Milanović sjednicu Vlade otvorio prepustivši riječ ministru financija Slavku Liniću, koji mu je zahvalio riječima: "Hvala potpredsjedniče."
Linić: Zbog PDV-a ne bi trebalo doći do poskupljenja goriva
Uoči sjednice Vlade ministri su novinarima komentirali aktualne događaje, pa tako i poskupljenja zbog nove stope PDV-a. Ministar Linić je kazao da INA ne bi trebala u četvrtak povisiti cijene goriva za dva posto. "Nisam čuo najave, ali dovoljno su marže onog tko se bavi trgovinom. Marže na derivate su tolike da ne bi trebale značiti povećanje cijena zbog povećanje PDV-a", rekao je ministar Linić dodavši da je najbolje čekati i vidjeti što će biti u četvrtak.
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je pak da još čekaju da INA objavi cijene i da će onda dati svoj stav o tome. "PDV nije odgovornost INA-e, no prostor Vlade za intervenciju u cijenu goriva je minimalan, svega par desetaka lipa. Kada odlučimo onda ćemo intervenirati", kazao je Čačić.
Najavljeno daljnje rezanje troškova i zaduživanje
Ministar financija Slavko Linić na početku sjednice Vlade predstavio je Predpristupni ekonomski program (PEP) za razdoblje od 2012. do 2014. godine koji je Vlada dužna napraviti s ciljem usklađivanja s Europskom unijom.
Prema riječima ministra Linića, temeljni cilj gospodarske politike za to razdoblje je uspostaviti konkuretno gospodarstvo utemeljeno na znanju i usmjereno na izvoz, koje osigurava rast dodane vrijednosti i zaposlenosti, ali poštujući načela socijalne kohezije. Vlada to planira postići poticanjem investicijske aktivnosti, provođenjem fiskalne konsolidacije i ubrzavanjem i intenziviranjem strukturnih reformi.
Program vrvi Vladinim optimizmom i vjerom u opravak, iako aktualne brojke pokazuju tek surovu hrvatsku realnost. Tako u narednom razdoblju Vlada očekuje oporavak hrvatskog gospodarstva i realni rast BDP-a od 0,8 posto u 2012. godini, 1,5 posto u 2013. te 2,5 posto u 2014. godini. U 2012. očekuje se prosječna inflacija od 2,4 posto i njeno zadržavanje na razini od oko 2,5 posto u srednjoročnom razdoblju.
Očekuje se kako će se manjak proračuna opće države smanjivati s razine od 3,8 posto BDP-a u 2012. na 3,3 posto BDP-a u 2013. te 2,6 posto BDP-a u 2014. Projekcije pokazuju i porast javnog duga u srednjoročnom razdoblju s 47,2 posto u 2012. na 49,4 posto BDP-a u 2014. godini, ali, naglašava se, s tendencijom usporavanja i stabilizacije.
Programom je najavljeno daljnje rezanje troškova, ali i daljnje zaduživanje iz domaćih i inozmenih izvora za vraćanje dugova koji dolaze na naplatu.
Vlada za cilj ima i nastavak reformi u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi, povećanje konkurentnosti i učinkovitosti sektora poljoprivrede, nastavak reformi javne uprave, daljnje unapređenje obrazovnog sustava i znanosti, nastavak reforme pravosuđa i suzbijanje korupcije te daljnje suklađivanje područja zaštite okoliša sa standardima EU.
Ovo je osmi po redu PEP koji će danas biti upućen Europskoj komisiji.
