Bez obzira na to što lokalni čelnici to žele, cijene grijanja također će se morati određivati prema ekonomskim zakonitostima, kazao je ministar financija Slavko Linić na susretu s hrvatskim izvoznicima.
Grijanje će sigurno biti skuplje
HEP toplinarstvo nedavno je zatražilo od državne regulatorne agencije Here dopuštenje da poskupi grijanje svima koji su priključeni na gradske toplane za oko 37 posto. Hera još nije dala zeleno svjetlo za poskupljenje, ali sudeći po današnjoj Linićevoj izjavi, nećemo na to dugo čekati. Ministar financija opširno je objašnjavao Vladinu politiku ove i sljedećih godina pred izvoznicima te je kazao da je Vlada svjesno prebacila dio tereta na građane kroz veći PDV i skuplje energente kako bi našla prostor za porezno rasterećenje tvrtki.
Do kraja mandata plan je Vlade da smanjiti zdravstvene doprinose na sedam posto. Troškovi zdravstva financirat će se iz novog poreza na imovinu. Budući da je država naslijedila velike prikrivene deficite, 10 milijardi obveza u brodogradnji i 5 milijardi u zdravstvu, moralo se ići u te poteze, ali i na strogu štednju u proračunu kako bi se smanjio deficit. Iduće će se godine materijalni troškovi proračuna smanjiti za milijardu kuna, a za 600 milijuna kuna smanjit će se izdaci za plaće.
Tečaj se neće mijenjati
Tečaj se, poručio je Linić, neće mijenjati, ali konkurentnost se osigurava kroz niže kamate, osiguranje kredita i nižu cijenu rada. No to ne znači da neće biti pritisaka na tečaj, dodao je Linić, jer će trebati vraćati sve veće iznose kredita koji stižu na naplatu. Iduće godine za kamate će trebati dvije milijarde kuna više nego ove. Kroz postupak predstečajnih nagodbi proći će 60 tisuća blokiranih tvrtki, no Linić se nada da će do kraja prvog kvartala iduće godine uspjeti riješiti 650 ozbiljnih tvrtki.
