Govoreći u Westinu na Danu velikih planova, ministar financija najavio je, među ostalim, preobrazbu sustava trošarina.
"Ukinut ćemo trošarine na luksuzne proizvode. Reći će nam: 'Da, socijaldemokratska vlada, a idu naruku bogatašima.' Ali ne – to je zato da nam potrošnja ne ide u druge zemlje", izjavio je ministar financija Slavko Linić pred skupom.
Dotaknuo se restrukturiranja u javnom sektoru navodeći da će pojedina poduzeća, od Hrvatskih željeznica preko Hrvatskih šuma i Voda, postati spremna za investiranje.
Investicije
"Teški dio restrukturiranja iskorišten je u 2012. da bismo se okrenuli investiranju. Tu nismo bili uspješni", ustvrdio je Linić pojašnjavajući da su u očuvanju rejtinga i kontroli duga bili puno uspješniji.
"Vlada nije uspjela ostvariti program investicija zbog restrukturiranja i sami sebe kritiziramo", dodao je Linić pojašnjavajući da je to i ujedno razlog zašto nisu ostvarili predviđanja o rastu BDP-a od 0,8 posto.
"Stopa za 1,7 posto rasta u 2013. godini je ambiciozna", priznaje Linić dodajući da ipak vjeruje da se to može.
Uvoz
Problem je, po njemu, nerazuman uvoz, prije svega energenata.
"Dvije rafinerije u Hrvatskoj su pokrivale 100 posto Hrvatske, Slovenije, da ne govorim o Srbiji i Crnoj Gori", kazao je.
Najavio je i da će se smanjiti doprinosi za zdravstvo na sedam posto do kraja mandata ove Vlade kako bi se pojeftinila cijena rada. Kazao je i da se porezom na imovinu želi vlasnike postojećih bogatstava potaknuti da umjesto u nekretnine ulažu u tehnologiju.
Otpuštanja
Šef HUP-a Ivica Mudrinić se u svom uvodnom govoru dotakao upravo javnog sektora, kojemu treba "reinvencija, ne reforma", ali i fleksibilizacije tržišta rada koje je istakao među pet stvari kojima se treba posvetiti posebna pažnja.
"Ne možete očekivati da će poslodavac zaposliti pojedinca ako ga ne može otpustiti", kazao je Mudrinić. Naveo je da mora doći do afirmacije poduzetništva jer se inicijative dočekuju na nož, kao i da se mora promijeniti sustav vrijednosti, pogotovo kad je u pitanju odnos prema radu i obrazovanju.
"Treba nam jasno razgraničenje čime će se država baviti, a čime ne", nastavio je i pitao: "Zašto Vlada konkurira privatnom poduzetništvu? Je li logično da ima udjele u tvrtkama koje imaju velik dug i male prinose."
Smatra da je Hrvatskoj potreban rast od 5 posto da bi se počelo zapošljavati. No, to se teško može očekivati, ako je suditi po sljedećem govorniku.
Eurokriza
"Šansa za opstanak eura je 50:50. U Europi je svaki dan Dan velikih planova, svaki put kad se sastanu – bankarska, fiskalna unija. Ali problem je koji postoji kao i kod raspada svih zajednica – postoje kreditori i dužnici, stabilne i nestabilne... Raspodjela troškova je važna stvar i ne vidim da je pronađen mehanizam kako se to razrješava", kazao je Vladimir Gligorov. Raspad bi, po njemu, mogao početi kad bi središnja banka počela eksperimentirati s inflacijom.
Upozorio je na renacionalizaciju bankarskog sistema i istovremeno špekuliranje razlikama u kamatnim stopama – "budućim tečajem novca koji ne postoji".
"Dosta je pesimistična prognoza – za regiju, Središnju Europu, Europu... Nema očekivanja rasta. Vjerojatno je prostor Balkana najteže pogođen, kao i jug Europe. Tu su očekivanja za većinu zemalja negativna ili nula", kazao je ekonomist Vladimir Gligorov.
"Ako negdje imate stope od minus dva ili tri, možete očekivati stopu rasta, ako niste Grčka. Ali to nije oporavak", dodao je navodeći da ni srednjoročno gledano nema optimističnih prognoza.
Razduživanje
Razlog tome su nagomilani dugovi prema inozemstvu koji su najčešće bili akumulirani u privatnom sektoru, pa su se prelili u javni, smatra on. Korporativni dug, naveo je, smanjivao je investicije, zaduživanja domaćinstava vodili su smanjenju potrošnje, a istovremeno su padale i nadnice, te je sada počeo proces razduživanja.
Problem su i strukturni problemi kojima je opterećena Europa – korporativni sektor je u bankrotu. Oporavak rasta može se dogoditi kroz investicije i povećanje potrošnje, navodi.
Strahovi
Predsjednik uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi je bio prilično nadahnut. Ovaj put kritiku nije usmjerio prema Vladi, nego poduzetnicima za koje je kazao da se boje promjene i da su opterećeni "uspješnom prošlošću".
"Zašto bismo se mijenjali kad smo bili uspješni? U poznatom smo komforni", kazao je, a onda dodao da se svijet ne okreće oko nas, nego da se trebaju preuzeti rizici. Poput umjetnika, moraju "ponovno izmisliti sami sebe, a to znači lutanje, traumu, strah od gubitka samog sebe", poručio im je, a onda kazao i da zna da to zvuči filozofski.
Potaknuo ih je i na "daljnje stezanje i dodatno smanjenje komfora" za zaposlene i menadžment.
Rezovi na zaposlenima – prokušana metoda
"Kad se okrenemo kolegama u kompaniji, okrećemo stražnjicu tržištu. Mi ćemo okrenuti lice tržištu", kazao je Tedeschi.
Kaotičnu situaciju u gospodarstvu je usporedio s videospotom benda Gorillaz Stylo, u kojem se pojavljuju i ljudi, i androidi, i razna čudovišta.
Ali ustvrdio je i - "naravno da je teško, jer da nije svi bi se bavili poduzetništvom", te za kraj poručio poduzetnicima:
"Svi koji nemaju viziju i san najbolje je da se maknu s liderskih pozicija."
