Prijedlog zakona o porezu na nekretnine, jasno je još od kraja prošle godine, nije dobio podršku koalicijskog HNS-a, koji je inzistirao da se o takvom porezu razmišlja tek kad bude rastao BDP. Premijer Zoran Milanović očito je donio političku odluku da se taj porez ne uvede radi mira u koaliciji. Slavko Linić je to i sam priznao u nedjelju navečer u intervjuu HTV-u, a prognozirao je i budućnost tog zakona ističući da ga u mandatu sadašnje Vlade neće biti ako se ne uvede do kraja godine.
U slučaju zakona o potrošačkom kreditiranju Linić je već u javnoj raspravi učinio prvi kompromis i kako je otkrio, minusi na tekućim računima ograničit će se tek za one građane kojima banke odluče smanjivati minuse.
Najveća bitka oko definicije kamate
Ministar Linić tada je odgovarao da time štiti građane od samovolje banaka koje im SMS-om ili e-mailom šalju obavijesti o smanjenju minusa i dovode ih u situaciju da preko noći moraju pronaći 10 ili 20 tisuća kuna. Uz to, zakonska obveza da se smanji minus na jednu plaću u sljedeće dvije godine bila je motivirana i željom da građani smanje svoj dug jer su ukupni minusi u bankama gotovo osam milijardi kuna, na što građani godišnje plate 800 milijuna kamata.
Kako sada stvari stoje, najveća će se bitka voditi oko definicije kamate u slučaju kad se ugovara da ona može biti promjenjiva. Nove zakonske odredbe propisuju da se kamata sastoji od promjenjivog dijela, a to može biti LIBOR, EURIBOR, premija na kreditni rizik Hrvatske, ali i nepromjenjivog dijela, a to je bankarska marža. Tu bi maržu banke morale u startu otkriti klijentima i ne bi je mogle mijenjati dok kredit traje i to je ono što banke ne žele imati u formuli za izračun kamata.
