Prema izvješću na kojem Europska komisija temelji fiskalni nadzor nad zemljama članicama, lanjski je deficit manji za 0,7 posto BDP-a, no dug opće države je 20 posto veći. Premašio je 220 milijardi kuna, odnosno 67 posto BDP-a.
Da su Hrvatskoj i dalje nedostižni mastriški kriteriji zbog kojih je i dospjela u proceduru prekomjernog deficita pokazuju i brojke prikupljene u suradnji s HNB-om i Ministarstvom financija.
''Podaci za 2013. govore da su ukupni prihodi rasli, na 134,6 milijardi odnosno za 0,5 posto, da su ukupni rashodi rasli nešto sporije za 0,4 posto i shodno tome je i deficit opće države smanjen. Trenutno iznosi 16,2 milijarde ili 4,9 posto BDP-a''.
Kako je naveo ravnatelj Zavoda za statistiku Marko Krištof, glavni razlozi rasta deficita su 670 milijuna injekcije HBOR-u te preuzimanje 263 milijuna kuna duga HŽ Putničkog prijevoza. Javni je dug, pak, 20 posto veći, najviše zbog izdanja vrijednosnih papira, i to dvije emisije obveznica veće od 23 i pol milijarde kuna te jedne trezorskih zapisa od 4,2 milijarde.
Da su za stanje duga podjednako odgovorne bivša, ali i aktualna Vlada ocjenjuje prof. Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Upozorava da sadašnja nije uspjela naći formulu za slabo punjenje proračuna. Država je, podsjeća, već petu godinu u recesiji, ili bolje rečeno depresiji, no i dalje vapi za politikom upravljanja javnim dugom.
''S druge strane, kako prethodna tako i sadašnja Vlada, nepotrebno su se zaduživale u zemlji i inozemstvu. Prema tome, tu je niz objašnjenja i poteza, poput visokih deviznih rezervi, koje se moglo napraviti da se poboljša upravljanje javnim dugom i da se on ne povećava'', ističe.
Stezanjem remena nitko nije riješio recesiju, kaže Lovrinović i ponavlja da gospodarstvu očajnički treba novi model ekonomske politike.
A u njemu ne bi smjelo biti svaštarenja, upozorava makroekonomist Ante Babić. Procjenjuje da bi se samo rješavanjem dubioza po ministarstvima deficit mogao svesti na nulu.
''Sad se mučimo kako ćemo smanjiti deficit za 1,3 milijarde. Jednostavno, treba se prilagoditi. Kad premijer Milanović kaže da trošimo više nego zarađujemo, onda se to s nevjericom prima u privatnom sektoru. Jer privatni je već početkom krize 2009. prilagodio sve. Onda je morao i otpuštati ljude i smanjivati plaće, a to se ništa nije dogodilo u javnom sektoru. Prema tome, tamo je prostor gdje se to može napraviti'', zaključuje Babić.
No umjesto ozbiljnih reformi i Babić i Lovrinović predviđaju da će vladajući nastaviti 'linijom manjeg otpora', a prodajom još neke banke ili monetizacijom autocesta kratoročno zauzdati minus u proračunu.
Na jesen, pak, stiže nova metodologija koja bi trebala obuhvatiti još javnih poduzeća, poput kreditima opterećenog HAC-a. A s novim izračunom vrlo izvjesno i veći dug opće države.
