Kuna je i je u četvrtak ojačala prema švicarskom franku, i to za 0,65 posto, pa najnoviji srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a iznosi 6,07 kuna. Tečaj franka prema kuni zadnji je put ispod razine od 6,1 kunu bio sredinom rujna prošle godine, a još prije tjedan dana bio je na 6,26 kuna za franak. Sad već višednevni trend pada franka prema kuni posljedica je naravno njegova kontinuiranog slabljenja prema euru na međunarodnim financijskim tržištima unazad tjedan dana.
Tečaj franka na domaćoj tečajnici obično ne pada ispod 6,2 kune jer su pritisci na jačanje franka još jaki, međutim, ne ide više bitno ni iznad te razine budući da ona odgovara paritetu koji Švicarska središnja banka(SNB) već dulje vrijeme brani prema euru, ne dopuštajući da franak jača ispod razine od 1,2 franka za euro.
Rata manja stotinjak kuna
SNB dakle već dulje vrijeme brani svoju valutu od snažnijeg dodatnog jačanja prema euru, pri čemu na spomenutoj razini intervenira otkupom eura i otpuštanjem svoje valute. Međutim, u zadnjih nekoliko dana nema ni potrebe da intervenira u tom pravcu budući da je franak sam počeo tržišno slabiti prema euru, prešavši granicu od 1,2 franka, ali ovaj put u željenom pravcu, prema gore, odnosno prema 1,246 franaka, što je jučerašnja, te najviša razina u posljednjih 15 mjeseci, piše Novi list. Budući da franak zadnjih dana slabi prema euru, a kuna prema euru ostaje na stabilnim razinama, tako onda franak slabi i prema kuni, što predstavlja olakšanje i za domaće dužnike kojima su se rate kredita trenutno tako barem malo smanjile. Primjerice, mjesečna rata kredita od 500 franaka prije samo tjedan dana u kunskoj je protuvrijednosti iznosila 3.130 kuna, a jučer 3.035 kuna, što znači da se zbog kretanja tečaja u tjedan dana smanjila za stotinjak kuna.
Na pitanje hoće li franak i dalje slabiti ili je ovo samo kratkotrajni predah, nitko nema odgovor. Jasno je samo to da tečaj franak/euro snažno reagira i ovisi o izgledima za izlaz iz gospodarske krize, prvo eurozone, a onda i o širem globalnom oporavku, jer dok kriza traje, ulagači gledaju da kapital preusmjeravaju prema najsigurnijim oblicima investiranja, a takvim se prije svega smatraju zlato i švicarski franak.
Značajnija odstupanja ne treba očekivati
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da su ovakva tečajna kretanja posljedica činjenice da je ipak došlo do određene stabilizacije stanja u eurozoni, pa je poraslo i povjerenje investitora u financijsku imovinu nominiranu u eurima koja onda nosi i veći prinos, stoga se investitori odlučuju za nešto rizičnija, ali profitabilnija ulaganja. Tečaj euro/franak primakao se tako razini od 1,25 franaka za euro, međutim značajnija odstupanja ne treba očekivati. Iako je određeni napredak postignut, eurozona treba nastaviti raditi na strukturnim reformama, zaključuje Šantić.
