Da bi građanin mogao koristiti karticu, banka mu naplaćuje upisninu, godišnju članarinu od oko 200 kuna i druge troškove. No, znatno veće namete imaju trgovci koji plaćaju ne samo naknade za korištenje POS uređaja, nego i međubankovne naknade koje kartičnim kućama i bankarima donose obilne prihode, jer se plaćaju pri svakoj kupnji, piše Novi list.
Pad od 70 posto?
Međubankovne naknade u Hrvatskoj, prilikom plaćanja karticama, među višima su u EU. Prosječno iznose nešto više od jedan posto po svakoj transakciji, a prije ulaska Hrvatske u EU bile su još veće, prema jučerašnjem izvješću hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Europska komisija tvrdi da su međubankovne naknade (interchange fee) previsoke i želi ih srezati na najviše 0,3 posto za kreditne kartice, odnosno najviše 0,2 posto za debitne kartice. Ako se namjera Komisije ostvari, te naknade u Hrvatskoj mogle bi pasti više od 70 posto.
Istina je da međubankovne naknade plaćaju trgovci, ali nevolja je što ih na kraju moraju prevaljivati na potrošače, putem viših cijena robe i usluga. Što je zemlja siromašnija i što je trgovac slabiji, to im banke i kartičarske kuće naplaćuju više namete, vidljivo je iz analize Agencije.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Na-svaku-kupovinu-kreditnom-ili-debitnom-karticom-naplacuje-se-vise-od-1-naknada
