Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Krađa pšenice vrijedne 17 milijuna kuna

Iz silosa Đakovštine u mjesec je dana na misteriozan način nestalo 2000 tona državne pšenice i 1000 tona kukuruza, ali i 14,5 milijuna kuna vrijedna pšenica koju su seljaci uskladištili na poziv Ministarstva poljoprivrede.

Bahat odnos tvrtki, kojima država povjerava na čuvanje strateške robne rezerve i za to im još mjesečno plaća devet kuna po toni, podsjeća na vremena 90-ih godina kada su brojne “fantomske” tvrtke bespoštedno krale robne zalihe bez ikakave odgovornosti te državne zalihe doživljavale kao samoposlugu, odnosno s robom su radile što su htjele, piše Jutarnji.

Iako će istraga ustanoviti kako je moguće da pšenica nestane u tako kratkom roku, pitanje je kako je Ravnateljstvo za robne rezerve dopustilo da Uprava Đakovštine robu ili proda ili je naprosto preradi i kao brašno plasira na tržište. Državni inspektori navodno su sredinom prosinca 2009. počeli provjeravati stanje zaliha u Đakovštini, nakon medijskih napisa o propadanju tvrtke. Tada je sve bilo na mjestu, a već u siječnju 2010. pšenica i kukuruz su nestali. Ukupno je riječ o vrijednosti od oko 2,5 milijuna kuna, dok je vrijednost nestale seljačke pšenice procijenjena na 14,5 milijuna kuna.

Malverzacije oko robnih zaliha ovih bi dana trebale biti i tema u Saboru jer na raspravu stiže točka o stanju zaliha za 2008. godinu. Dragutin Lesar, saborski zastupnik, koji je prije dvije godine optužio državu da ne kontrolira stanje zaliha niti javnost informira o brojnim malverzacijama, kaže kako izvještaj za 2008. godinu pokazuje da država na zalihama ima robe u vrijednosti 317 milijuna kuna, dok potraživanja prema brojnim tvrtkama koje su kupovale robu od države iznose čak 787 milijuna kuna, piše Jutarnji.

“Pitanje je zašto se nikada ne objave imena tvrtki koje duguju državi za kupljenu robu iz rezervi, a uvjeren sam da će tako biti i ove godine”, kaže Lesar, koji tvrdi da je pšenica i dalje najpogodnija za malverzacije.

Država na zalihama ima 33.000 tona pšenice vrijedne 25 milijuna kuna, a roba se smješta u 10 skladišta za pšenicu i tri za kukuruz. Iako u državnim institucijama uvjeravaju kako su kontrole sve češće i da je prevara sve manje, slučaj Đakovštine ponovo otvara pitanje kako se skladištari odnose prema robi iz zaliha. Lesar kaže da su kontrole slabe i da skladištari manipuliraju s robom kako im odgovora. Pšenica se prodaje u pogodnom trenutku kada je cijena visoka i tako se zarađuje, te se kupuje kad je jeftinija, tvrdi Lesar za Jutarnji.

U slučaju Đakovštine pitanje je zašto država, ako je već u prosincu kontrolirala stanje zbog sumnje na loše poslovanje, nije povukla svoje strateške zalihe. Čini mi se da je odgovornost, osim Uprave, i na državi jer je mogla predvidjeti ovakav, u Hrvatskoj često viđen scenarij, zaključuje Lesar.

Osim državne pšenice iz đakovačkih silosa nestalo je i seljačke pšenice vrijedne 14,2 milijuna kuna i to od 200 proizvođača i četiri poljoprivredne zadruge. Seljaci su zaprijetili da će blokirati silose ako im država ne nadoknadi štetu jer je suvlasnik Đakovštine.

Ministar poljoprivrede je pozivao seljake da predaju pšenicu u silose i čekaju najbolju cijenu na tržištu. Vlada je prošle godine usvojila zakon o skladišnici kao mehanizmu osiguranja pšenice, a tijekom ljeta je najavljeno da će za potrebe provedbe ovog zakona država od EBRD-a uzeti kredit u vrijednsoti od čak 350 milijuna kuna. Seljački izvori tvrde da su Agrokor i Žito svoju pšenicu iz silosa Đakovštine povukli ranije, piše Jutarnji list.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr