Portal-tražilica nekretnina, Crozilla.com nastojala je u svom istraživanju odgonetnuti hoće li kamate, poglavito na stambene kredite, pasti kada država smanji svoje zaduživanje i jesu li kamate koje se nude Hrvatima poštene ili nisu.
Bankari, dakako, tvrde da su krive javne financije. Njima, u našoj domovini barem, upravlja ministar financija Ivan Šuker. Prema izjavama iz bankarskog sektora, financijaši se nisu ustrašili najave premijerke Jadranke Kosor da će i bankari morati platiti za krizu i to vjerojatno manjim kamatama. Kazala je to, podsjetimo, kada je htjela ukloniti svaku sumnju da će bankama biti nametnuta ikakva varijanta kriznog poreza.
Situacija u državi će se promijeniti na bolje, ali ne u tako skorijoj budućnosti
"Kamate će pasti kada se urede državne financije, jer će tada pasti rizik zemlje koji pak utječe na cijenu zaduživanja naših banaka vani. Naime, što je strancima veći rizik naplate u određenoj zemlji, oni traže veću kamatu za svoj rizik", smatra Goran Vorkapić iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke.
"Kad država uredi samu sebe, pomoći će i gospodarstvu da stane na svoje noge. Do tada, nažalost nema nižih kamata. Uzmemo li u obzir da je sljedeća godina predizborna, možemo se nadati da će se situacija u državi promijeniti na bolje, ali ne u tako skorijoj budućnosti", kaže Vorkapić.
"Iako je 2009. godinu okarakterizirao porast aktivnih kamatnih stopa, tijekom 2010. godine vidljiv je trend njihove stabilizacije te određena blaga korekcija na niže. Eventualni nastavak tih trendova ovisit će, prije svega o tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika", kazala im je Danijela Trbović, voditeljica odnosa s javnošću Erste banke.
Silvija Bareša iz Splitske banke za portal Crozilla.com objasnila je kako je mnogo razloga za porast kamatne stope - od izbivanja krize do rasta troškova financiranja banaka. Kod domaćih izvora snažno su porasle kamatne stope na depozite , ali istovremeno i troškovi zaduživanja na međunarodnim tržištima, navodi ona, a tu su i velike potrebe države za financiranjem na domaćem tržištu što je otežalo zaduživanje privatnom sektoru i domaćinstvima...
Što ne valja s ovim brojkama?
Uz sva ova objašnjenja bankara da im je skupo i rizično posuđivati Hrvatima, pa se nama čini da mi plaćamo skuplje i riskiramo više, Crozilla objavljuje i jednostavnu računicu koja zorno prikazuje cijenu rizika kreditnih plasmana u Hrvatskoj: Za kredit od oko 70.000,00 eura, kroz 30 godina kreditne zaduženosti bankama morate vratiti čak preko 160.000,00 eura. Dakle, čak 90.000,00 eura više nego što ste posudili.
"S obzirom na činjenicu da bankama kroz godine i godine kreditne zaduženosti ostavljamo vrlo velik dio svojih primanja , tj. bankama poklonimo više nego što smo od njih posudili, s pravom možemo reći da je kamata i dalje zaista visoka", zaključuje Ivana Beljan s tog portala.
Prethodni članci:
arti-201009300387006 arti-201005190072006 arti-201008300319006 arti-201008270384006 arti-201008260285006
