Fotografije se pojavljuju u knjizi Gladan planet: Što svijet jede, koju je Menzel objavio zajedno s nagrađivanom bivšom TV-producenticom Faith D'Alusio. Posjetili su 30 obitelji u 24 zemlje i prisustvovali ukupno 600 obroka.
Najveće razlike pronašli su između izbjegličkog kampa u Čadu, gdje majka s petero djece tjedno na hranu troši 1,44 američka dolara i četveročlane obitelji u Njemačkoj, koja tjedno "pojede" 494,19 dolara. Posjetili su i nama susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje su domaćini na prehranu potrošili 167,43 dolara u jednom tjednu.
Italija $260,11 Egipat: $68,53 Čad: $1,23 Kuvajt: $221,45 SAD: $341,98 Meksiko: $189,09 Ekvador: $31,55 Mongolija: $40,02 Velika Britanija: $253,15 Butan: $5,03 Njemačka: $500,07 Japan: $317,25 Indija: $39,27 Mali: $26,39 Francuska: $419,95 Grenland: $277,12 Turska: $145,88 Filipini: $49,42 Kina: $57,27 Bosna i Hercegovina: $167,43 Kuba: $56,76 Australija: $303,75 Gvatemala: $75,70
Budući da fotoreporter nije posjetio Hrvatsku, nema ni podataka koji bi se dobili ovom njegovom metodologijom. No, svakako su ilustrativni podaci našeg Državnog zavoda za statistiku.
Prema tim podacima i aktualnom tečaju dolara, četveročlana je hrvatska obitelj lani prosječno tjedno trošila 79 dolara na hranu i bezalkoholna pića, što je nešto više od pola iznosa koji je u tjednu dok su je promatrali autori spomenute knjige potrošila obitelj iz BiH. Treba uzeti u obzir da je ovaj podatak izrađen na razini država u kojoj se i primanja i potrošnja dosta razlikuju, ovisno o regiji u kojoj građani žive.
31,7 posto od potrošnje ide na hranu – znak siromaštva
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata i član našeg stručnog tima ističe da je udio hrane u potrošnji – koji je iznosio 31,7 posto – itekako velik.
"U razvijenim zemljama Europske unije hrana zauzima 5 do 7 posto potrošnje kućanstva, dok je prosjek EU i SAD-a negdje između 11 i 13 posto. Naših 31,7 posto su obilježje siromaštva, jer što manje novca imate, udio 'fiksnih' troškova u ukupnoj potrošnji vam je veći i tu govorimo o hrani, stanovanju, režijama", kaže Sever.
Odjeća, obuća, kućanski aparati kupuju se u krajnjoj nuždi, a zbog kredita, malih ili nikakvih plaća i sve skupljih režija se zakida i na higijeni te hrani, nastavlja.
Kad taj udio premašuje 50 posto
"Onaj koji živi u stanu od 60 kvadrata s minimalnom plaćom od 2.300 kuna neto i kreditom, taj više ništa ne kupuje! Udio hrane tim ljudima je sigurno iznad 50 posto, a stanje će se pogoršati zimi, kad ponovno rastu režije", navodi on zaključujući da je krajnje vrijeme da se napravi šire istraživanje o prehrani stanovništva:
"Po onom što nam javljaju, jede se više krumpira, manje mesa, povrća jako malo, a voće se kupuje djeci, dok ga roditelji ne jedu, vitamini se zanemaruju. Posljedice će se vidjeti u kasnijim godinama povećanjem bolesti kardiovaskularnog i probavnog sustava, učestalijim šećernim bolestima."
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
