Primjerice, ako minus građanina na tekućem računu iznosi 10.000 kuna, trebao bi ga unutar godine dana smanjiti do iznosa prosječnog mjesečnog primanja, bilo uzimanjem potrošačkog kredita ili direktnom uplatom (ako nekako skupi potrebni novac).
Novinari Slobodne Dalmacije su u Erste banci izračunali kolika je godišnja kamata na minus od 10.000 kuna na tekućem računu: uz kamatu od 11,99 posto ta kamata iznosi oko 1.195 kuna. Ako pak građanin uzme potrošački kredit na godinu dana od 10.000 kuna da podmiri taj minus, uz kamatu od 10,45 posto nominalno ili 11,03 posto, kamata bi iznosila oko 575 kuna. Dakle, kamatni iznos na dopušteno prekoračenje duplo je veći u odnosu na potrošački kredit.
No, ova matematika nije tako jednostavna. Za 'obradu' potrošačkog kredita kod javnog bilježnika treba platiti 267 kuna, što znači da 'plus' iznosi samo 353 kune. Također, tu je i 'kvaka 22' u ovom slučaju: uz kamatu od 575 kuna građanin bi trebao u navedenih godinu dana za potrošački kredit vratiti i glavnicu od 10 tisuća kuna, što nekome tko ima plaću oko četiri tisuće kuna nije nimalo lako.
Zaradili 790 milijuna kuna na kamatama na minuse
Baš zbog toga treba očekivati veliki otpor građana ovim zakonskim promjenama, jer danas ljudi koji imaju takva primanja i tolike minuse ne mogu računati kako ih banke dugoročno 'deru' na kamatama, već im je briga samo kako isplatiti režije do 15. u mjesecu.
Inače, minus na tekućim računima iznosi ukupno oko 7,3 milijardi kuna, a banke su prošle godine zaradile na ime kamata na taj minus 790 milijuna kuna.
