Koliko su sigurne zgrade u Hrvatskoj? Pitanje je to koje si mnogi vjerojatno postavljaju otkako Zemlju svako malo pogodi neki potres. Štoviše, pitanje je to koje vas prestravi ako uđete u neku zagrebačku novogradnju u kojoj su zidovi toliko tanki da imate osjećaj da ih možete srušiti jačim udarcem šakom. Ako još k tome znate da Zagreb u svakom trenutku očekuje potres jačine 8 stupnjeva po Mercalliju, odnosno oko 6,2 po Richteru, krv u žilama vam se počne lediti.
No, koliko je naš strah opravdan? Prema riječima stručnjaka, na području bivše Jugoslavije standardi gradnje pooštreni su nakon potresa u Skoplju 1963., kada je živote izgubilo oko tisuću ljudi, a bez krova nad glavom ostalo njih 200.000. Građevine koje su građene nakon toga nicale su po propisima sukladnim seizmološkom proračunu.
Posljednji potres nedaleko od Zagreba dogodio se u Samoboru 21. siječnja i jakost mu je iznosila 2,9 stupnjeva po Richteru. Od početka godine zagrebačko je, pak, područje pogodilo čak tri potresa, a do kraja godine očekuje ih se još 13, kažu u Seizmološkoj službi.No, problem današnjice je, tvrdi profesorica s Građevinskog fakulteta dr. sc. Vlatka Rajčić, što do sada nije napravljena seizmološka karta Hrvatske po kojoj bi se radio seizmološki proračun za našu zemlju. Tako se Hrvatska i dalje ravna po tzv. JUS-u, Jugoslavenskim standardima. Nije to loše ukoliko se gradi u skladu s propisima, sukladnim seizmološkom proračunu, a objekt dobije dozvolu statičara revidenta. No, loš je podatak da dokument o tome rijetki danas čak i na traženje dobivaju pri kupnji stana. Upravo stoga sumnja u ispravnost gradnje, primjerice s tananim zidovima, kod građana rađa sve veći strah.
"Ako pri izvedbi, primjerice, nije dobro postavljena armaturna mreža, hidroizolacija ili kontra pad, tada imate problem. Danas stručne poslove u građevini nerijetko obavljaju univerzalni majstori, pa se događaju greške. Tako imamo primjer pada balkona i bez potresa. No, mislim da bi današnje zgrade, pravilno građene, izdržale jači potres uz sitna oštećenja. One u staroj jezgri Zagreba, pak, već su kritične", kazala je za net.hr profesorica Rajčić dodajući da je kritičan potres već onaj od 5 ili 6 stupnjeva po Mercalliju (Mercalli-Cancani-Sieberg).
Mišljenje profesorice dijeli i hrvatski seizmolog mr.sc. Ivica Sović. On navodi kako je Zagreb, nakon Dubrovnika i priobalja, kritična točka kada je potres u pitanju, no smatra kako "vjerojatno nećemo imati ljude zatrpane u novim zgradama".
"Vrlo smo ugroženi. Mi svakog trenutka očekujemo potres od 8 stupnjeva po Mercalliju, odnosno oko 6,2 po Richteru. Ne znamo kada će se to dogoditi točno, ali znamo da će epicentar biti u Kašini ili Kraljevom Vrhu kod Zagreba", kaže mr. Sović.
On se najviše pribojava objekata sa staklenim stijenama, kojih danas u gradnji ima dosta.
"Primjerice, Eurotower (Mamićevi neboderi) u Zagrebu pobio bi ljude u krugu 100 metara. Svi objekti sa staklenim stijenama su kritični. Sa Zagrepčanke padaju ploče, a da ne bi padale staklene stijene", priča mr. Sović, no napominje kako ne treba stvarati paniku, jer je ona ipak najgora u svemu.
