Trenutačno građani duguju ukupno 127 milijardi kuna kredita, a u protekloj su godini dana podignuli gotovo milijardu kuna gotovinskih kredita ili točno 990,6 milijuna na koje otpada 30 posto svih njihovih kredita, piše Slobodna Dalmacija. Krajem 2010. godine, građani su bankama dugovali tri milijarde kuna više nego danas ili 130 milijardi kuna, a u tom su razdoblju obarali gotovo sva svoja zaduženja, uz jedan jedini izuzetak nenamjenskih, gotovinskih kredita kojih danas duguju 38 milijardi kuna ili 4,5 milijardi kuna više nego koncem 2010.
Novo istraživanje GfK pokazuje da se u Hrvatskoj devet posto od milijun i pol kućanstava mora zaduživati da bi skrpalo kraj s krajem mjeseca. To je oko 143.000 obitelji ili 400.000 građana ove zemlje koji preživljavaju upadajući u dugove.
Građani bježe od kredita
Ostali bježe od kredita i nastoje koliko-toliko štedjeti. U Hrvatskoj 30 posto kućanstava može malo štedjeti i nastoji stvoriti rezerve za zlu ne trebalo, pa je u godinu dana, od lanjskog do ovogodišnjeg srpnja, stanovništvo podignulo štednju za 5,9 milijardi kuna na 165,8 milijardi kuna. Daleko je to od nekadašnjeg rasta štednje koja je na mjesečnim razinama znala porasti i za milijardu kuna, no ljudi nastoje kolikogod mogu ostaviti koju kunu ili euro sa strane.
Analitičari Raiffeisenbanka kažu da se na mjesečnim razinama i dogodi nekakav rast kredita, no oni padaju već 25 mjeseci zaredom, dok gotovinski krediti rastu 32 mjeseca. U Hrvatskoj narodnoj banci navode da je prošla godina bila peta godina zaredom u kojoj je nastavljeno razduživanje stanovništva i da je samo lani smanjenje kredita iznosilo 2,6 milijardi kuna ili 2,1 posto što je rezultat pada svih važnijih vrsta kredita osim onih gotovinskih i nenamjenskih.
Čini se da će ovo biti šesta godina razduživanja stanovništva, a to razduživanje znači da građani bježe od dugova, malo pomalo potpuno otplaćuju postojeće kredite i ne podižu nove ako baš ne moraju. Kako je situacija s gospodarstvom nikakva i znakova oporavka nema na vidiku, a zaposleni strahuju od gubitka posla te nastoje preživjeti sa sve manjim realnim plaćama, tako za neka bolja vremena odgađaju kupnju svih vrjednijih stvari i trajnih dobara, od bijele tehnike do automobila i stanova. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/258955/Default.aspx
