U odnosu na godine prije krize, prema procjenama, cijene nekretnina u Hrvatskoj pale su od 5 do 10 posto, a prodaja za čak 50 posto.
"Tržište nekretnina će se i dalje prilagođavati padom volumena prodaje, što će dodatno negativno utjecati kako na građevinske aktivnosti, tako i na pad zaposlenosti u građevinskom sektoru", ocijenio je Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
U Hrvatskoj se nije dogodio značajni pad cijene nekretnina, za razliku, primjerice, od američkog tržišta (Kalifornija i Florida) i tržišta u Londonu, gdje je kriza, kazao je Tica, srušila cijene na razinu iz 2003. U usporedbi s tranzicijskim zemljama, s izuzetkom Slovenije, Hrvatska ima najviše prosječne cijene nekretnina.
Sven Müller, član uprave Stipić grupe, smatra da desetak tisuća neprodanih stanova na zagrebačkom tržištu neće tako brzo pronaći kupce, prvenstvo zbog činjenice jer im kvaliteta ne odgovara cijeni. Prostora za snižavanje cijena, smatra, ima, a u prvom redu ovisit će o cijeni zemljišta koja je sada previsoka, a realna bi trebala iznositi između 13 i 15 posto vrijednosti kvadrata nekretnine koja će se na njemu graditi.
Također, kaže Müller, država bi mogla reagirati na način da smanji komunalne naknade i porezne namete u građevinarstvu.
'Zlatna' 2006.
Koliko je građevinski sektor potonuo u krizi najbolje pokazuju podaci koje iznio Alan Herjavec, voditelj Odjela projektnog financiranja Splitske banke. U godinama prije krize financiranje građevinskih projekata prosječno je godišnje raslo oko 30 posto, te je s 2,5 milijardi kuna dosegnulo 14,6 milijardi kuna. "Zlatna godina" bila je 2006. kada je rast financiranja građevinskih projekata dosegnuo čak 80 posto. U 2009. godini ostvaren je plasman kreditnih sredstava u visini od 220 milijuna kuna, što je rast od svega dva posto.
Herjavec kaže da banke danas puno više u obzir uzimaju isplativost projekta i da su se, umjesto komercijalnih nekretnina, okrenule financiraju projekta u energetskom sektoru te financiraju akvizicija.
Ekonomski stručnjak Josip Tica upozorava da oporavka tržišta nekretnina neće biti bez pada stope nezaposlenosti, a da je ključna fiskalna stabilnost.
"Bankama je u interesu da dođe do pada cijene nekretnina, kako bi se stanovi mogli rasprodati i banke su te koje će u najvećoj mjeri utjecati na smanjenje cijena stanova", rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Šantić ocjenjuje da će tijekom 2011. doći do daljnjeg pada kamatnih stopa na stambene kredite, ali, kaže, ne treba očekivati da će pasti na razinu iz 2006. ili s početka 2007. Manevar banaka je znatno sužen, s obzirom da im je u ovoj godini dobit pala i značajno se povećao rizik plasmana, zaključio je Šantić.
Goran Vukšić s Instituta za javne financije je načelno za uvođenje poreza na nekretnine jer bi donio stabilne prihode državnom proračunu te, za razliku od nekih drugih poreza, ima najmanji negativni utjecaj na gospodarski rast.
Stopa poreza na nekretnine u europskim državama kreće se od 1 do 9 posto, koliko iznosi u Velikoj Britaniji, a osnovica za izračun je procijenjena vrijednost nekretnine. Vukušić je mišljenja da se, ako se u Hrvatskoj uvede porez na nekretnine, ne bi trebao oporezivati stambeni prostor u kojem se živi ili bar određenu kvadratura tog prostora. U 2011. istok Europe očekuje neravnomjeran oporavak. Bolje će proći zemlje poput Češke, Slovačke i Poljske, koje su strukturne reforme provele prije krize i koje su zahvaljujući uravnoteženoj platnoj bilanci lakše isplivale iz krize, ocijenio je Zdeslav Šantić.
Sljedeće godine očekuje rast BDP-a od 1,6 posto, koji neće biti dovoljan za izlazak Hrvatske iz krize, i stopu inflacije od tri posto, prvenstveno zbog rasta cijena energenata i komunalnih usluga.
Šantić kaže da će na tržište rada u 2011. značajno utjecati rasplet situacije u šest državnih brodogradilišta, a da će prosječna stopa nezaposlenosti na razini cijele godine biti blago iznad 17 posto. Procjenjuje kako oporavka zapošljavanja neće biti prije sredine 2012.
Vezani članci:
arti-201011260566006 arti-201007170121006 arti-201003260809006
