Kakve su navike poslodavaca u isplaćivanju božićnica, nastojao je saznati portal MojPosao u istraživanju provedenom tijekom studenoga na uzorku od 500 ispitanika. Gotovo polovica ispitanika očekuje božićnicu, ponajviše Dalmatinci. Stav ispitanika prema dobivanju božićnica je manje pesimističan nego prošle godine. Nešto manje od polovice ispitanika, njih 47 posto, očekuje božićnicu, što je porast od 4 posto u odnosu na rezultate istraživanja o božićnicama iz 2010. godine. Kao i prošle godine, većina priželjkuje novac (81 posto), i to u prosječnom iznosu od 1.423 kune. Očekivani iznos smanjio se za 149 kuna, odnosno 9 posto u odnosu na proteklu godinu.
Poklon-paketi najmanje poželjni
Novčani bon očekuje isti broj ispitanika kao i lani, njih 30 posto, dok su poklon-paketi najmanje priželjkivan dar kojem se nada dvostruko manje ispitanika u odnosu na prošlu godinu (4 posto).
Božićnici se najviše nadaju ispitanici zaposleni u stranim institucijama i u državnim tvrtkama (65 posto). Najmanja očekivanja imaju zaposlenici u domaćim privatnim tvrtkama (39 posto ih očekuje božićnicu).
Dalmatinci najveći optimisti
U vrijeme gospodarske krize privatne tvrtke smanjile su isplatu božićnica, dok zaposleni u javnom sektoru pod zaštitom kolektivnog ugovora božićnicu i dalje dobivaju. Kada je riječ o isplati božićnica, zaposleni u tvrtkama ili institucijama s više od 200 zaposlenih više se nadaju božićnici nego zaposleni ispitanici iz malih tvrtki (28 posto).
Božićnicu i ove godine najviše očekuju ispitanici iz Dalmacije, njih 59 posto, dok pesimisti ostaju stanovnici središnje Hrvatske (33 posto), te Zagreba i okolice (44 posto).
Lani božićnicu dobilo 49 posto zaposlenika
2010. godine božićnicu je dobila polovica ispitanika (49 posto), što je za petinu manje nego 2009. godine kad je božićnicu dobilo 68 posto ispitanika. Među njima je i 6 posto ispitanika koji su dobili božićnicu, a da joj se nisu nadali.
Poslodavci su u najvećoj mjeri božićnicu isplaćivali u novcu (71 posto), i to u prosjeku 1.467 kuna, što je za 2 posto više u odnosu na 2009. godinu. Bon za kupovinu dobilo je 35 ispitanika, u prosječnoj vrijednosti od 638 kuna. Umjesto novca, 6 posto ispitanika dobilo je poklon, pri čemu su najčešći bili prehrambeni poklon-paketi te razni proizvodi tvrtke. Među poslodavcima najvelikodušnije su bile strane institucije: tri četvrtine njihovih zaposlenika dobilo je božićnicu. U najmanjoj mjeri dijelila se u državnim institucijama (39 posto) te u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu.
Nakon božićnice manja plaća
Ispitanici iz Istre i Kvarnera (59 posto), te Dalmacije (55 posto) najčešće su dobivali božićnicu, dok su one najmanje uljepšale blagdane ispitanicima iz središnje (35 posto) i istočne (36 posto) Hrvatske.
Od ispitanika koji su prošle godine dobili božićnicu (43 posto), samo je njih 9 posto izjavilo kako im je plaća u siječnju bila umanjena za taj iznos božićnice. Visina božićnice koju ispitanici smatraju adekvatnom smanjivala se jačanjem utjecaja ekonomske krize. Prve godine provođenja istraživanja (2005.) ispitanici su odredili 2.092 kuna kao adekvatnu blagdansku naknadu, dok je ove godine taj iznos 11 posto manji, odnosno iznosi 1.861 kunu.
Bez poklona za maloljetno dijete prošle je godine ostalo čak 62 posto ispitanika, što je za 12 posto više nego 2009. godine. Među 38 posto ispitanika koji su dobili božićni poklon za dijete, većina je dobila novac ili novčani bon, i to prosječno 473 kune po djetetu.
Trinaestu plaću i božićnicu prošle godine dobilo je svega 6 posto ispitanika.
