Porez na banke kojim je mađarska vlada željela pokrpati proračunske rupe u prošloj godini donio je manje prihode od očekivanih. Prošle se godine tako na ime poreza na banke, koji je u srpnju prošle godine uveden na razdoblje od tri godine, u mađarsku državnu blagajnu slilo 182,3 milijarde forinti ili tri milijarde forinti manje od očekivanog.
Propis koji je obvezao banke da plaćaju 0,5 posto poreza na ukupnu vrijednost bilance iznad 50 milijardi forinti, te 0,15 posto na ukupnu vrijednost bilance ispod tog praga, u proračun iz financijskog sektora trebao je donijeti 200 milijardi forinti.
No, nije Mađarska jedina zemlja koja je uvela porez bankama. Švedska je, naime, 2008. odlučila oporezivati ukupnu vrijednost bilance banaka po stopi od 0,036 posto kako bi suzbila rizične transakcije, piše Novi list.
Zakon je na snagu stupio 30. prosinca 2009., pri čemu je takozvana pristojba za stabilnost za 2009. i 2010. zbog stanja na tržištu prepolovljena na 0,018 posto. Procjenjuje se da je za 2009. prikupljeno 250 milijuna eura, a cilj je da vrijednost fonda do 2023. dosegne 2,5 posto švedskog BDP-a.
I u Velikoj Britaniji je početkom ove godine uveden porez bankama, a vlada planira prikupiti 2,3 milijarde eura. Ubiranje poreza očekuje se i u Njemačkoj, ali samo od onih banaka koje posluju uspješno. Godišnje bi od toga prikupili 1,2 milijarde eura, no oni će biti prosljeđivani u poseban fond za pomoć bankama u nevolji.
Porez bi od ove godine uvela i Francuska kako bi prikupila 504 milijuna eura u ovoj, 555 milijuna eura u idućoj, te 810 milijuna eura u 2013. godini. A namet u planu imaju i Poljska, Austrija i Rumunjska.
Ukupna imovina bankarskog sektora, odnosno svih 34 banaka na domaćem tržištu, iznosila je polovicom 2010. godine 379,5 milijardi kuna, prema podacima HNB-a, što znači da kada bismo uveli poreznu stopu od 0,5 posto, kao Mađari, proračun bi profitirao s 1,9 milijardi kuna, piše Vjesnik.
Vezani članci:
arti-201102140562006 arti-201102130278006
