arti-201006210057006Kako piše Lider press, tri maloprodajna lanca Kaufland, Lidl i Spar su od trenutka ulaska na hrvatsko tržište radila na osnovi vrlo slične strategije širenja prodajnog prostora financiranog putem dokapitalizacije inozemnog vlasnika i djelomice putem dugoročnih kredita. Također, sve tri kompanije više su nego udesetorostručile prodajni prostor u posljednjih pet godina, što je rezultiralo konstantnim i znatnim povećanjem prihoda od prodaje svake uzastopne godine.

U osam godina Kaufland otvorio 25 poslovnica

Kaufland je prvi prodajni prostor u Hrvatskoj otvorio 2001. godine, a do 2009. proširio se po cijeloj Hrvatskoj s ukupno 25 poslovnica. Njihov prodajni asortiman čini 20.000 artikala koji se sastoje djelomice od njihovih robnih marki većinom od poznatih domaćih i inozemnih brendova prehrambenih proizvoda te robe široke potrošnje, a kompanija zapošljava 1.964 radnika.

Ipak, Kaufland već godinama posluje većinom s gubitkom, što potvrđuje iznos prenesenoga gubitka koji je u posljednje tri godine iznosio redom 162,66 milijuna, zatim 204,08 milijuna kuna, a u 2009. godini 184,07 milijuna kuna. No unatoč tomu vlasnici Kauflanda Hrvatska već šest godina kontinuirano povećavaju njegov temeljni kapital zbog potrebe ekspanzije poslovnog prostora, iz čega je jasno da poslovna politika Kauflanda u Hrvatskoj nije ostvarenje visoke dobiti, nego osvajanje tržišnog udjela.

arti-201005100151006

Lidl u jednom danu otvorio 13 trgovina

Što se tiče Lidla, Lider press piše kako je kompanija u studenom 2006. u jednom danu otvorila 13 trgovina kao prvi lanac diskontne maloprodaje, a danas diljem Hrvatske imaju 59 trgovina. Lidl u svojoj ponudi u Hrvatskoj nudi oko 1.600 većinom prehrambenih artikala, a zapošljava 1.018 radnika.

Unatoč znatnoj ekspanziji prodaje Lidl je sve tri godine, od 2007., ostvarivao gubitak od 258,21 milijun, zatim 121,97 milijuna kuna te 43,80 milijuna kuna, no ipak im se potencijal rasta prihoda u istom periodu udvostručio. Kao i kod Kauflanda, Lidlu nije prioritet ostvarivati pozitivan poslovni rezultat ni kratkoročni povrat investicije, nego se primarni cilj svodi na osvajanje što većeg udjela u domaćoj maloprodaji.

Spar Hrvatska opterećen kreditima

Prvi Interspar prodajni centar otvoren je Zadru u lipnju 2005. godine, nakon čega je slijedilo četverogodišnje proširenje na još pet hipermarketa. U svibnju 2009. Spar je preuzeo upravljanje Ipercoop hipermarketima, a danas u Hrvatskoj imaju ukupno 13 hipermarketa, dva supermarketa, oko 1.500 zaposlenih, a u ukupnoj ponudi nude oko 30.000 artikala.

arti-201004280395006Kao i prethodne dvije kompanije, Spar godinama posluje s gubitkom. Iako je politika dokapitalizacije zbog potreba širenja slična kao i kod Kauflanda i Lidla, Spar se prilikom ekspanzije mnogo više oslanjao na kredite, zbog čega će dugoročno gledano Spar vrlo vjerojatno imati problema s redovitom isplatom dobavljačima jer mu je vrijednost potraživanja i financijske imovine vrlo mala u odnosu na obveze.

Iako sva tri trgovačka lanca godinama posluju s osjetnim gubitkom, povrat investicije u Hrvatsku još uvijek im nije prioritet. Glavni im je cilj osvojiti što više kupaca i uzeti što veći udio na tržištu maloprodaje prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, zaključuje Lider press.

Zanimljivo je i da su efektivnost i efikasnost zaposlenog osoblja u sve tri kompanije gotovo isti. Točnije rečeno, svaki zaposleni na kunu svoje plaće u sve tri kompanije donosi 12-ak kuna prihoda te između -0,3 i -0,85 kuna neto gubitka.