Izostane li u Hrvatskoj očekivano povećanje dohotka i dodatni porast nezaposlenosti, to će dovesti do daljnje stagnacije ili čak i blagog pada potrošnje. No, uz smanjenje nezaposlenosti i povećanje radnih dohodaka doći će i do blaga rasta potrošnje.
Tvrdi to dr. sc. Igor Matutinović, direktor GfK centra za istraživanje tržišta. Ujedno upozorava da se sva događanja na globalnom planu osjećaju i kod nas, pa će tako i na naš gospodarski oporavak utjecati rastuća cijena nafte i hrane koja će se odražavati i na povećanje troškova života i na smanjenje raspoloživih sredstava za kupnju prehrambenih proizvoda.
Cijene pale 4 posto!
Zabrinuti na vlastiti opstanak, trgovački su lanci na krizu u Hrvatskoj odgovorili sniženjem cijena. Na razini Lijepe naše cijene su od 2008. do 2009. godine rasle tri posto, dok su od 2009. do 2010. pale četiri posto. Jedina regija u kojoj cijene nisu pale je Dalmacija, dok su na sjevernom Jadranu cijene zabilježile najveći pad - sedam posto.
"Akcije, promocije, niže cijene, oružje su koje trgovački lanci koriste da bi privukli kupce i minimalizirali učinke krize", kaže Ana Matić iz GfK-a. Dodaje da manje prodavaonice imaju, za razliku od lanaca, i manji manevarski prostor za snižavanje cijena. Tako cijena u malim prodavaonicama pada samo jedan posto, ali se to jako odražava na količinsku prodaju koja pada čak 15 posto.
Uz diskonte koji bilježe rast količinske prodaje od 53 posto, profitiraju i drogerije. U njima je cijena pala za 17 posto, a ekonomičnija pakiranja ili promocije poput "kupi tri, plati dva", utjecali su na rast količinske prodaje od čak 82 posto, piše Vjesnik.
Hrvati naučili kako kupovati u krizi
Matić navodi kako su turbulencije ostavile trag i na potrošačkim navikama, pa hrvatski građani kupuju manje i ciljano, ali i proizvode s nižim cijenama i one koji su na akciji. Tako kupuju češće, ali manje po vrijednosti kupnje. Više se ne ide u velike šopinge, biraju se nebrendirani proizvodi i jeftinije prodavaonice.
S time se slaže i Tatjana Rajković, direktorica SBU Ad Hoc istraživanja. Prodajna su mjesta naime preplavljena izvansezonskim sniženjima, cijelu godinu nude različite akcije, od pojave kupona za popuste u časopisima i lecima do vikend-akcija.
"U krizi su profitirali kupci jer se njihov novac bolje vrednuje. Jednostavno, novca je manje, konkurencija je prevelika i proizvođači i trgovci nemaju pravo na pogrešku. Pogreške se plaćaju odlaskom u drugu prodavaonicu ili prelaskom na druge brendove", kaže Rajković.
Prema posljednjim podacima GfK, prosječnom tročlanom kućanstvu svaki mjesec nedostaje 2.350. Drugim riječima, raspolaže s 6.350 kuna, a prema samoprocjeni potrebno im je 8.700 kuna.
Vezani članci:
arti-201103200368006 arti-201103010201006
