Ovo su vrijednosti samo nekih projekata u koje je ulazio IGH. Osim loše sudbine koja ih je zadesila (ili su propali, ili odgođeni, ili je njihova realizacija vrlo upitna), povezuje ih i lik Jure Radića. Svoje je sudjelovanje u njima IGH, odnosno Jure Radić glasno najavljivao, ali su uglavnom u tišini iz njih izlazili, prethodno utrživši na rastu dionica.

Business.hr pobrojao je pet najvećih IGH-ovih 'priča o uspjesima', vrijednih više od osam milijardi eura.

1. Propala suradnja s ruskim SKM-om, posao vrijedan dvije milijarde eura U siječnju 2008. godine IGH je najavio svoj velik prodor u Rusiju potpisavši čak šest ugovora s tamošnjom građevinskom tvrtkom SKM. Najavljeno je osnivanje triju zajedničkih tvrtki u Moskvi te jedne u Zagrebu, te rečeno da time počinje zajedničko vođenje SKM-ovih projekata na ruskom i ukrajinskom tržištu, čija je vrijednost oko dvije milijarde eura i koji se trebaju realizirati u iduće tri do četiri godine.

No, suradnja je propala, a povod prekidu suradnje bilo je projektiranje ledene dvorane u jednom ruskom gradu u blizini Moskve. IGH je za SKM izradio taj projekt, no prema riječima Businessovih sugovornika, Rusi su bili nezadovoljni projektom jer je klizalište bilo pogrešno projektirano, odnosno nekoliko metara uže od potrebne širine. Zbog toga se poveo i spor između SKM-a i IGH: Rusi su tražili odštetu od 150.000 eura, koju je IGH navodno i platio. Potom je pukla suradnja IGH I SKM-a.

2. Propalo projektiranje hidroelektrana u Rusiji, posao vrijedan 2,5 do tri milijarde eura Sredinom svibnja 2008. godine javnosti je priopćeno da je IGH dobio posao projektiranja 10 hidroelektrana u Čečeniji, za koji je Radić rekao da vrijedi 2,5 do tri milijarde eura. Posao gradnje hidroelektrana dobila je slovenska tvrtka Riko grupa, a prema Radićevim riječima vrijednost posla u tom projektu koji se odnosi na IGH bila je oko 100 milijuna eura.

No, IGH ipak neće projektirati te hidroelektrane jer su se u Riko grupi osjetili prevarenima kada su im iz IGH priznali da nemaju iskustva u projektiranju hidroelektrana, te da će za posao u Čečeniji angažirati podizvođače. U Riko grupi na to nisu pristali, raskinuli su suradnju te angažirali drugu hrvatsku tvrtku Elektroprojekt, koju je IGH i planirao angažirati kao svojeg podizvođača.

3. Odustajanje od Zagrepčanke, posao vrijedan 46 milijuna eura U kolovozu 2008. godine IGH je pobijedio na natječaju za kupnju idealnog dijela zemljišta Zagrepčanke, ponudivši Zagrebačkom holdingu 46 milijuna eura. No, nakon potpisivanja ugovora u listopadu, saznalo se da IGH nema novca za to zemljište. Nakon duge trakavice, u kojoj je Jure Radić ponavljao da će osigurati novac i da je za taj projekt našao (tajnog) strateškog partnera, krajem godine s Holdingom dogovara produljenje roka uplate do kraja 2009. godine.

Za to je vrijeme IGH plaćao kamatu. No, krajem prošle godine Holding raskida ugovor s IGH-om jer Radićeva tvrtka nije uplatila ugovoreni iznos. Trenutačno se vodi spor zbog uplaćenog predujma i kamata, ukupno 7,5 milijuna eura. Holding želi naplatu cijelog predujma, a IGH želi nagodbu o tome, pa su pregovori još u tijeku.

4. Na čekanju: Zračna luka Zagreb, projekt vrijedan 230 milijuna eura U listopadu 2008. godine na međunarodnom natječaju za idejno arhitektonsko rješenje novog putničkog terminala zagrebačkog aerodroma pobijedio je projekt IGH i arhitekata Branka Kincla i Vladimira Neidhardta. No, projekt stoji, a za to je krivac većinski vlasnik aerodroma – država.

Ipak, to je još jedan od projekata u kojima je trebao sudjelovati IGH i od kojega najvjerojatnije neće biti ništa. Pleso će najvjerojatnije ići pod koncesiju, a koncesionar će odlučiti o arhitektonskom rješenju novog terminala.

5. Izgradnja autoceste u Crnoj Gori, posao vrijedan 2,7 milijardi eura Bivši premijer Ivo Sanader sredinom ožujka obavijestio je javnost da su Konstruktor, IGH I Tehnika dobili posao gradnje autoceste kroz Crnu Goru, vrijedan 2,7 milijardi eura. Hrvatske bi tvrtke gradile autocestu na kojoj bi bile i koncesionari, a njihov je udjel u tom poslu milijarda eura.

Iako su crnogorska vlada i hrvatske tvrtke potpisali ugovor, pa čak i svečano otvorili radove, posao stoljeća za Konstruktor, IGH i Tehniku polako postaje fijasko stoljeća. Trakavica oko jamstava do kojih hrvatske tvrtke ne mogu doći traje već dulje vremena. Crnogorci im stalno produljuju rokove, a novi je rok u utorak. No, od bankovnih je jamstava spornija mogućnost da Crna Gora uspije financirati gradnju te autoceste, piše Business.hr.

arti-201002260144006 arti-201002260480006