Kako piše Novi list, riječ je o sto tisuća četvornih metara zemljišta u vlasništvu države koje koriste hotelske i apartmanske tvrtke i kampovi, a koji za to ne plaćaju nikakvu naknadu. Da je u posljednjih deset godina naplaćivana naknada od samo jednog eura po četvornom metru, moglo se godišnje zaraditi sto milijuna eura, što je, primjerice, godišnji trošak naknada za nezaposlene! Točnije, ukupno se do sada moglo zaraditi milijardu eura, odnosno osam milijardi kuna, što je iznos trenutačnog proračunskog deficita. Vlada Ivice Račana u četiri godine nije, unatoč dvama pokušajima, uspjela donijeti taj zakon, a Sanaderova Vlada je u gotovo šest godina izradila tri prijedloga. No, zakon nikada nije usvojen i država nikada nije naplatila nijednu kunu koncesijske naknade jer su se oba puta zakonu oštro usprotivili veliki poslodavci u turističkom sektoru, koji, naravno, nisu htjeli plaćati naknadu za korištenje zemljišta. Također, neki od njih su vodili i sporove s državom kako bi se upisali kao vlasnici zemljišta koje nije ušlo u temeljni kapital njihovih tvrtki i trebalo im je dodatno vrijeme u kojem su očekivali za sebe pozitivnu presudu.

Zakon o turističkom zemljištu predložen je na prije godinu dana na istoj sjednici na kojoj je uveden krizni porez i povećana stopa PDV-a. Vlada je obećala i da će se u sljedećih godinu dana donijeti i pravilnici, odrediti cijene za korištenje tog zemljišta te da će država početi naplaćivati i prve naknade, no to se, naravno, nije dogodilo. Regulativa vezana uz turističko zemljište 'teše' se već godinu dana i sada se očekuje da Vlada u treće čitanje pošalje svoju konačnu verziju. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Dražen Bošnjaković kaže da će Vlada na vrijeme, u sljedećih tjedan dana, u parlament uputiti konačni prijedlog zakona i da će status turističkog zemljišta na kraju biti reguliran.

"Ne protive se hotelijeri samom donošenju zakona, svjesni su da se to pitanje konačno mora urediti", kazao je Bošnjaković za Novi list.

Sama osnova zakona, osim sitnih detalja, nije se mijenjala: turističko zemljište neće se moći prodavati, država i lokalne vlasti dijelit će novac od koncesije, a dio će se ulagati u povećanje turističke ponude. Prodaja će biti dopuštena samo za zemljište na kojem su hoteli izgrađeni i koje je nužno za obavljanje djelatnosti. Uz to, tamo gdje se zemljište ne koristi za gospodarsku djelatnost bit će omogućen povrat bivšim vlasnicima ako nisu u međuvremenu dobili obeštećenje.